Blagdani ne pomažu: Gušimo se u elektroničkom otpadu

Elektronički svjetski otpad u 2016. dosegnuo je rekordnih 45 milijuna tona, ili osam posto više u odnosu na zadnje procjene, a među sirovinama ugrađenima u odbačene televizore, mobitele i druge slične proizvode ima i plemenitih metala poput zlata, bakra i platine, stoji u UN-ovoj studiji.

Rast prihoda i pad cijena proizvoda od solarnih panela do hladnjaka pridonosi povećanju količina e-otpada, pojam koji pokriva sve uređaje rade na bateriju ili struju.

Sve je gore

U odnosu na 2014., kada su procijenjene količine iznosile 41 milijun tona, elektronički otpad u 2016. narastao je za 8 posto, stoji u studiji koju su izradili Sveučlilište Ujedinjenih naroda, Međunarodni savez za telekomunikacije (International Telecommunication Union) i Međunarodni savez za čvrsti otpad (International Solid Waste Association).

Vrijednost sirovina u elektroničkom otpadu u 2016. procjenjuje se na 55 milijarda eura, a taj otpad uključuje metale kao što su zlato, srebro, platina, bakar i paladij. Međutim, dokumentirano je prikupljanje i recikliranje samo 8,9 milijuna tona u 2016., a većina e-otada završila na smetlištima iako recikliranje takvih uređaja donosi znatnu gospodarsku dobit.

Otpad se sanira, samo ne dovoljno

“Još je šokantnije to što se samo 20 posto tog otpada službeno prikuplja i reciklira’, kaže Ruediger Kuehr, voditelj Programa za održivi razvoj na UN-ovu sveučilištu. Očekuje se da će e-otpad narasti na 52,2 milijuna tona u 2021., stoji u studiji. Kina je u 2016. bila najveći izvor elektroničkog otpada, 7,2 milijuna tona, a slijede je Sjedinjene Države.

U izvješću se navodi da mnogi ljudi bacaju stare gadgete kako bi kupili naprednije modele, ali i zato što popravak primjerice tostera ili pametnog telefona stoji više nego kupnja novog. ‘Mnogo se raspravlja o kulturi društva koje odbacuje stvari, o društvu konzumerizma i trenda koji govori ‘bolje novo kupovati nego staro prepravljati”, stoji u izvješću.

Blagdani ne pomažu

Kuehr drži zapanjujućom činjenicu da su su postotci recikliranja e-otpada tako niski s obzirom na to da da su u 67 zemalja koje obuhvaćaju dvije trećine stanovništva na snazi zakoni o zbrinjavanju elektroničkog otpada. Australija i Novi Zeland proizveli su najveće količine e-otpada po stanovniku – 17,3 kilograma svaki, ali je samo oko 6 posto tog otpada službeno prikupljeno i reciklirano. Europa je vodeća u svijetu po prikupljanju otpada, oko 35 posto.

Kuehr je pozvao potrošače koji kreću u kupnju darova za Božić da vode računa o recikliranju. “Za božićne darove sve se više i više nude uređaji na bateriju ili utikač… a to povećava planinu elektroničkog otpada”, rekao je.

(Hina)


1 komentar

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.