Ovih dana, istekao je još jedan, produženi rok od 90 dana, do kojeg je Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH (VSTV BiH), trebalo uspostaviti Odjel za provjeru imovinskih kartica nositelja pravosudnih funkcija.
Unatoč činjenici da, po Zakonu, nositelji pravosudnih funkcija ne mogu stupiti na dužnost dok ne prođu sve provjere, VSTV je sredinom prošlog tjedna ipak imenovao petoro predsjednika sudova i to dva dana prije je nego što na snagu trebala stupiti odredba o obaveznoj provjeri njihovog imovinskog stanja.
U VSTV-u ovaj potez pravdaju činjenicom da su to uradili, jer država nije osigurala novac neophodan za uspostavljanje Odjela za provjeru imovinskih kartica sudaca i tužitelja i mogućom blokadom rada pravosuđa.
Da imamo što manje te negativne štete, jer bojim se da možemo doći u poziciju da sudovi i tužiteljstva u značajnoj mjeri mogu biti reducirani u radu zbog nedostatka nositelja pravosudnih funkcija, kazao je Halil Lagumdžija, predsjednik VSTV-a BiH prije pet dana.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza se slaže sa VSTV-om kada je riječ o složenosti formiranja Odjela za provjeru imovinskog stanja nositelja pravosudnih funkcija i poručuje da je spreman na novo prolongiranje roka za još tri mjeseca.
U najgorem slučaju, ako ne bude ništa riješeno do 23. ožujka opet izmjene i dopune da produžimo taj rok. Ja smatram opet da su ove izmjene doista teške. Treba 17 ljudi zaposliti. Treba angažirati vanjske suradnike i doista tu VSTV-u treba pomoć, kazao je ministar pravde BiH u siječnju.
Ni direktor Centra za sudsku i tužiteljsku obuku Federacije BiH Arben Murterzić nije sklon teorijama zavjere po kojima se namjerno opstruira formiranje Odjela.
Jednostavno procedure zapošljavanja zaista dugo traju. Proračunski problemi su standardni. Tako da, zaista, bilo bi dobro da se što ranije krene provoditi ono što je propisano zakonom, a mislim da je tu čisto tehnika u pitanju, tvrdi ravnatelj Centra za sudsku i tužiteljsku obuku Federacije BiH.
Povjerenje građana u pravosuđe nikada nije bilo na nižoj razini tako da bi transparentno objavljivanje imovine nositelja pravosudnih funkcija sigurno pomoglo u rastjerivanju oblaka sumnje sa sudaca i tužitelja.
Ipak, formiranje Odjela koji bi se tim bavio se još ne nazire.
Provjera imovinskih karticaje postavljena na taj način da opet sve zavisi od dobre volje drugih organa. Budući da u ovim izmjenama i dopunama zakona piše da ostali organi vlasti surađuju sa VSTV-om. Međutim, nije im eksplicitno rečeno da moraju da surađuju, tvrdi Damjan Ožegović iz Transparency International BiH.
To je problem ove države. Donesete propis, a onda ga nema tko primjenjivati. Ovo je za mene jedna obaveza koja će vratiti povjerenje, evo konkretno u sudsku vlast da u ovoj državi nema zaštićenih, mišljenja je Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”.
Po dobivanju statusa kandidata Albanija je bila suočena sa nizom uvjeta koje joj je Europska unija postavila, a koji su se odnosili u prvom redu na reformu pravosuđa sa ciljem reevaluacije sudaca i tužitelja, što je uključivalo tzv. vetting procedure ili lustracije.
Proces vettinga u Albaniji pokrenut je 2016. godine, a od tada do danas 359, što je gotovo pola od ukupnog broja sudaca i tužitelja u ovoj zemlji, odstranjeno je sa funkcije. Nijedna druga država, iako je korupcija u sudovima problem širom Balkana, nije slijedila primjer Albanije u smislu stroge inspekcije sudaca i tužitelja, te udaljavanja s posla onih koji ne mogu objasniti porijeklo svoje imovine.
VSTV imenovao nositelje pravosudnih funkcija da izbjegne provjeru imovinskih kartica
(www.jabuka.tv)
