BiH ima najveći javni sektor, dok je u EU prosjek 16%, kod nas je iznad 40%.
Javni sektor “jede” proračun. Samo Rumunjska ima lošiji odnos u broju zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika, piše Večernji list BiH.
Treba nam 250.000 novih radnika u realnom sektoru kako bismo dosegnuli prosjek EU-a ili da 100.000 radnika iz javnog prijeđe u realni sektor, upozorili su nedavno iz Udruge poslodavaca FBiH.
Gotovo polovina svih radnika u BiH zaposlena je u javnoj upravi i javnim poduzećima, pokazuju podaci Svjetske banke u BiH. Iz Svjetske banke ističu da su veće plaće, sigurnija radna mjesta i druge prednosti zapošljavanja u javnom sektoru stvorili nejednakosti na tržištu rada, ali i u izboru obrazovanja. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, krajem studenoga u BiH je bilo zaposleno ukupno 854.680 radnika, što znači da u javnom sektoru radi više od 400.000 osoba.
Evo koje su probleme pri zapošljavanju naveli poslodavci, njih čak 43,8%
Poslodavci i sindikati, ali i ekonomski analitičari, slažu se da je ovakvo stanje neodrživo te da je potrebno postrožiti kriterije za zapošljavanje u javnoj upravi. Radnici u javnom sektoru dosta su više plaćeni u odnosu na kolege koji rade u privatnom sektoru na sličnim radnim mjestima i sa sličnim kvalifikacijama.
Korištenjem provjerenih statističkih tehnika, koje uzimaju u obzir karakteristike radnika (tj. dob, rod i obrazovanje), anketa otkriva da radnici u javnom sektoru ostvaruju u prosjeku 19 posto veću bruto zaradu (uključujući i naknade) od usporedivih prijavljenih radnika u privatnom sektoru. Ova razlika u zaradi između javnog i privatnog sektora u BiH je veća nego u većini drugih europskih zemalja.
Ta je razlika čak i veća kad se uzmu u obzir i novčana i nenovčana primanja s obzirom na to da veći udio radnika u javnom sektoru ima ugovor o radu, zdravstveno osiguranje, plaćen godišnji odmor, mirovinsko osiguranje, kao i, što je najznačajnije, veću sigurnost radnog mjesta s obzirom na to da je mnogo manja vjerojatnost da će ostati bez posla.
Radnici u državnim poduzećima, koji su u mnogim aspektima usporediviji s radnicima u privatnom sektoru, s obzirom na to da su zaposleni na proizvodnim radnim mjestima, također zarađuju 17 posto više, stoji u izvješću Svjetske banke. Zapaženo je kako je razlika u plaćama najveća kod najobrazovanijih radnika i radnika koji obavljaju poslove veće složenosti, što uz veliku zastupljenost radnika s visokim obrazovanjem u javnom sektoru upućuje na mogući nedostatak obrazovanih radnika za privatni sektor.
Uvjerljivo najviše zaposlenih u realnom sektoru bilježe prerađivačka industrija i trgovina, više od 320.000. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prerađivačkoj industriji radi oko 163.000, a u sektoru trgovine gotovo 158.000 ljudi. Statistika pokazuje kako je prosječna plaća u prosincu lani u BiH iznosila 1.430 KM.
U tom razdoblju prosječna plaća u prerađivačkoj industriji bila je 1135, a u trgovini 1159 KM. Nije teško izračunati da i trgovci i radnici u prerađivačkoj industriji zarađuju oko 25 posto manje od državnog prosjeka. Iz Sindikata trgovine RS-a ranije su upozorili da su plaće ovim radnicima male, a da posla imaju preko glave.
Poslodavci, jednostavno, izrabljuju radnike. Naime, ono što bi trebalo raditi njih 10, radi pet, pa čak i manje radnika. Ljudi se slamaju od posla za male plaće, rekao je za Srpskainfo predsjednik ovog sindikata Goran Savanović.
(www.jabuka.tv)
Da ih se pola otpusti po svakoraznim ministarstvima, agencijama, elektroprivredama sve bi opet sasvim normalno funkcioniralo. Ima ljudi čitav radni dan ne urade baš ništa.
Puno Stranka dok svak svoje uposli i rodbinu, iz sva tri entiteta(znam dva), dobro nije i više od 40% zaposlenika u javnom sektoru.
A kako će biti nego tako, kad evo npr. naša županija od cca 75.000 stanovnika ima 10 ministarstava, pa ministri savjetnike, pa vozače, pa pustu administraciju. Nadalje, svaka od naša 4 grada/općine ima po 60-70 zaposlenih. Pa onda ti isti gradovi općine imaju svoja javna poduzeća koja ništa ne pridonose (Coming i sl.) koja imaju po 20 zaposlenih. I sve to financira realni sektor. Otkud više!? I pitamo se sto nema novaca za umirovljenike, pa evo zato, sto ne može realni sektor isfinancirat i ovoliki državni aparat i uhljebe s jedne strane, a i mirovinski fond s druge strane.
I kad sve to zbrojiš ima ih manje nego što ih je trenutno zaposleno u školama. Mora se početi razgovarati o ukidanju škola koje imaju ispod 40-50 učenika. A takvih je oko 30.
Ali tko će selu objasniti da im se ukida škola.
Ok, ali nemaju veze škole sa ovim, ovo je državni aparat, na to se misli u članku. Ali slažem se svakako da bi se većina područnih škola trebalo pozatvarati, ima ih u našoj županiji gdje u cijeloj školi imaju po 3, 4 učenika.
U Japanu vlak vozi radi jedne učenice do mjesta, a tebu puno 3-4 učenika a nije puno 2-4 referenta, savjetnika, vozača…
Kako nema veze sa školom. Ovdje se govori o JAVNOM SEKTORU. A tu ti je sve što ne prima plaću od privatnika. Znači i škole i policija i svi zaposleni u javnim poduzećima (elektroprivrede itd.)
E moj nepismeni jadniče, da išta imaš u glavi znao bi da škola drži selo na životu, kad ukineš školu, za par godina možeš očekivati da će se svi mlađi iseliti.
Važnije je da teta što na poslu lakira nokte ima plaću nego učiteljica, jer eto ima malo učenika.
Čuj, zatvarati škole!? Pa, kako smo pali ovako nisko!? Nije li prioritet, za opće dobro društva, upravo obrazovanje!? Male, i djeci u svojim naseljima pristupačne škole bi trebalo graditi, a ne zatvarati…
Pa ima li logike škola od 5 učenika? Jeli jednostavnije da im se organizira prijevoz do centralne škole.
Evo kod nas u Grudama, područna škola Dragicina (udaljena 5 kilometara od centralne), područna škola Ružić ( udaljena 4 km), područna škola Borajna, područna škola Ledinac, područna škola Gorica (udaljena možda 3 km od Sovićke skole). Zar trebaju postojati. Evo ovih 5 škola je najmanje 25 manje zaposlenih. U Širokom, Ljubuskom i Posušju je još gore stanje. Tu je najmanje 150 manje zaposlenih. Realno 200.
Ovako prostom računicom to nas košta 3 miliona, realno 5 miliona.
U srednjoj školi može se uštedite još 2miliona. To nam je godišnje 1 potpuno uređena škola. Ili povećanje plaće za ostale u školstvu za 300 KM neto
Od sada prilikom zapošljavanja,obavezno DVA PUTA DETALJNO pogledati partijsku iskaznicu i tek onda dotičnu gospodu opsjesti u državnu instituciju🇻🇳
Ukinimo kantone i eto rješenja
Ako ukinemo kantone šta će mo sa ministrima njihovim savjetnicima šoferima ljubavnicama zamjenicima čistačicama.
Pa uvjek je bilo da se poštuje kriterij ko više plati njegovo je radno mjesto.
Slike treba otvarati a ne zatvarati di je skoka tu jos postoji nada za opstanak pola skoka sto su zatvorili sela su se iselila da je skoka bila u selu pola nas nebo otišlo iz sela.
Zapošljavanje se vrši preko štela. To je izvor svih problema.
Odrede koga treba zaposliti i raspišu natječaj pro-forme i prema kriterija kako tome odgovara. Ukoliko se pojavi neki ‘uljez’ s boljim referencama, onda ili navuku bodove drugome kako im odgovara, ponište natječaj ili čak preko svojih sudova tjeraju teško bolesne ljude s bolovanja, stave ih da kratko rade, a podobni ih mijenja da nabije staž. Pravi stručni kriteriji su kod natječaja u rubrici “sporedni” ili “dodatni”, donesu 2 boda, ispade važnije da ti je netko poginuo u porodici nego struka pri čemu zloupotrebljavaju branitelje, a pitanje jesu li nečiji roditelji uopće bili jer ih je dosta kupilo potvrde u Njemačkoj. Koliko im je stalo do branitelja, vidi se kako mnogi od njih žive. Ti se problemi rješavaju na drugi način.
Svu su djecu zaposlili,sada netko od starijih radnika ode u mirovinu i eto ti rjesenja.
Meni samo nije jasno koliko uhljeba živi u širokom. A svi glume svece. Bogu krađu dane. Bog će vas kaziti zbog lijenosti.
Gego 👍
Zmajo svi na burzu.
Uspostaviti Velehrvatski kanton-zupaniju
Cica mica gotova priča