Bariša Čolak: Vrijeme nam curi, hitno treba promijeniti Izborni zakon

Bariša Čolak, predsjedavajući državnog Doma naroda te predsjednik Odjela za ustavno-pravna pitanja HNS-a u razgovoru za Dnevni list ističe kako vrijeme curi te kako se izmjene izbornog zakonodavstva moraju usvojiti što prije, dodavši da su prijedlozi HNS-a konstruktivni hrvatski zastupnici, odnosno izaslanici u oba doma državnog Parlamenta uskoro će pokrenuti proces slanja Prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona u parlamentarnu proceduru, a očekivanje je kako će se to dogoditi možda već i na prvoj idućoj sjednici Zastupničkog, odnosno Doma naroda, piše Dnevni list.

Time se krenulo u operacionalizaciju zaključaka Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora koje je nedavno postiglo usuglašen stav kako se izmjene izbornog zakonodavstva u tri ključne teme treba uputiti na koordinaciju hrvatskih zastupnika u državnom Parlamentu kao i ministara iz Vijeća ministara, a sve s ciljem da se problematika nužnosti promjene Izbornog zakona nađe u najvišem zakonodavnom tijelu države.

Bariša Čolak, predsjedavajući državnog Doma naroda te predsjednik Odjela za ustavno-pravna pitanja HNS-a u razgovoru za Dnevni list kazao je kako se ovime provodi obveza koju su preuzeli kroz odluke HNS-a te je naglasio kako očekuje da će se promjene izbornog zakonodavstva naći već na prvoj idućoj sjednici jednog i drugom doma.

On je pritom naglasio kako je izuzetno bitno da se sve političke ličnosti u BiH ozbiljno pozabave ovim pitanjem, tim više što imamo presudu Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda, a slijedom koje je potrebno izmijeniti način izbora izaslanika u federalni Dom naroda. Čolak je naveo kako se ovaj posao mora okončati u iduća dva mjeseca jer bi tada Ustavni sud BiH mogao izbrisati osporene članke Izbornog zakona.

Tri tematske cjeline

Podsjećamo, Ustavni sud BiH je nakon apelacije Bože Ljubića osporio dijelove Izbornog zakona u pogledu broja izaslanika iz svake od županija čime je potvrđeno kako popunjavanje Doma naroda nije u skladu s konstitutivnošću naroda te kako je danas moguće da predstavnike jednog naroda biraju predstavnici drugog te kako načelo konstitutivnosti naroda u Federaciji, u kontekstu Doma naroda, može biti ostvareno samo ako se popunjavanje Doma naroda temelji na jasno preciziranim kriterijima koji trebaju dovesti do što potpunijeg predstavljanja svakog od tri konstitutivna naroda.

Ovo je pitanje izuzetno bitno za Hrvate koji bi kroz predložene izmjene Izbornog zakona mogli računati na izbor legitimnih predstavnika u Dom naroda, te je HNS konstruktivnim prijedlozima i kroz pregovore s bošnjačkom stranom pokušao riješiti navedeno pitanje.

No, odbijanje bošnjačke strane dovelo je do toga da dogovor nije postignut, a budući da se približavamo rokovima do kada bi izmjene trebalo provesti, predstavnici hrvatskih stranaka odlučili su djelovati preko Parlamenta. Čolak je istaknuo kako se osim promjene u kontekstu Doma naroda kroz izmjene izbornog zakonodavstva rješava i način biranja članova Predsjedništva iz Federacije kao i pitanje grada Mostara.

Zašto se prijedlozi odbijaju

On je naglasio i kako, kada zastupnici i izaslanici prouče predložene izmjene, iste ne bi trebale biti neprihvatljive nikomu. Osim, dodao je, ukoliko se i dalje ne želi dominirati, odnosno birati drugom narodu predstavnike. Kazavši kako ovo stanje nikomu ne odgovora, Čolak se zapitao i zašto se hrvatski prijedlozi konstantno i neargumentirano odbijaju bez bilo kakvih protuprijedloga. Zaključio je kako vrijeme curi te kako se izmjene izbornog zakonodavstva moraju usvojiti što prije, tim više što se približava izborna godina.

Kada je u pitanju izbor izaslanika u Dom naroda HNS je ranije definirao dva modela, pri čemu oba idu u smjeru potpune provedbe odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda. Osnova je popis stanovništva iz 2013. godine kao i struktura tog stanovništva po županijama kao izbornim jedinicama te definirani model precizira kako klubovi moraju biti odraz zastupljenosti naroda u nekoj od županija.

Ovaj model kojeg se naziva i elektorskim, trebao bi osigurati izbor po 17 predstavnika svakog naroda te izbjeći strah da će jedan narod drugom, lažnim predstavljanjem ili izbornim inženjeringom, birati predstavnike u klubove naroda. U kontekstu Predsjedništva BiH predviđeno je kako Federacija kao jedna izborna jedinica ima tri područja (A, B i C) s općinama koje bi bile preduvjet za izbor jedno, odnosno drugog člana Predsjedništva iz Federacije.

U izborno područje A se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve općine u kojima prema podacima sa popisa stanovništva 2013. živi 2/3 ili više hrvatskog naroda. Sve ostale općine (u kojima niti Bošnjaci niti Hrvati ne čine 2/3 stanovništva) se ubrajaju u izborno područje.

(www.jabuka.tv)

1 komentar

  • Bariša Čolak, predsjedavajući državnog Doma naroda te predsjednik Odjela za ustavno-pravna pitanja HNS-a u…Bariša Čolak, predsjedavajući državnog Doma naroda te predsjednik Odjela za ustavno-pravna pitanja HNS-a…bla…bla…bla…

Komentiraj: