Autocesta dovodi hodočasnike u Međugorje

Zli bi jezici mogli reći kako dionica autoceste na koridoru Vc između graničnog prijelaza Bijača i Međugorja vodi „od nikamo prema nigdje“, ali činjenica da tih 10 kilometara, koji povezuju za sada jedini bh. grad s europskom mrežom autocesta ipak će kritičarima ukazati da nisu u pravu, javlja Al Jazeera Balkans.

Međugorje je doista postalo prvo u Bosni i Hercegovini s izravnom poveznicom na modernu hrvatsku autocestu koja spaja Ploče sa Splitom i Zagrebom, a onda vodi i dalje prema Europi, pa je i sâm podatak da odredište brojnih hodočasnika i središte vjerskog turizma godišnje posjeti najmanje milijun ljudi dovoljno opravdanje za takvu investiciju.

Čim se iz Čapljine krene prema Ljubuškom, ne mogu se ne primijetiti visoke konture mostova na toj dionici autoceste, visokih i nekoliko desetaka metara. Za mostove Studenčica i Trebižat, visoke 80 i 65 metara, te vijadukt Pavlovići, visok 20 metara, stručnjaci kažu da su među impozantijim u ovom dijelu Europe.

„Prvih 10 kilometara moderne autoceste na jugu, od petlje Međugorje do Međunarodnog graničnog prelaza Bijača, ima višestruki značaj kako za ovo područje tako i za cijelu zemlju. Konačno se povezuje jug naše zemlje sa Hrvatskom, odnosno sa Evropskom unijom. Dobra cestovna povezanost sa lukom Ploče omogući će brzi privredni razvoj Hercegovine, a to je jedna od preduslova i za privlačenje stranih investicija“, poručuju iz Javnog poduzeća Autoceste Federacije BiH.

Svjesni su kako će južni tok Koridora Vc BiH „znatno primaknuti jadranskoj obali“, ali i potencijalnim posjetiteljima iz EU čime se otvara put za značajniji razvoj bh. turizma. „Tom dionicom otvaraju se vrata naše zemlje kako domaćim, tako i turistima iz susjednih država i Evrope da posjete naše lijepe hercegovačke gradove Počitelj, Međugorje i Mostar“, dodaju.

Korist za sve

I upravo činjenica da autocesta dovodi turiste, pogotovo one koji se žele pokloniti Gospi u Međugorju, na samo dva kilometra od poznatog svetišta dovoljan je razlog da u tom dijelu Hercegovine zadovoljno trljaju ruke.

„Samo da od putnika u svakom od autobusa dobijem po marku, već sam dobro zaradio. I ne samo ja sa suvenirima, jer tu su i restorani, apartmani“, priča jedan od prodavaca suvenira u samom Međugorju.

„Gostiju je bilo i bit će ih. Možda je ova godina malo zakazala, ali doći će druga i bolja. Autocesta će nam ih sigurno dovesti puno više“, dodaje konobarica u obližnjem kafiću.

Autocesta je svakako pomogla Međugorju, ali ostalima baš i nije, pogotovo ne Ljubuškom i Čapljini. Bojim se da ćemo ostati izolirani i po strani. Još kad izgrade i ovaj dio prema Počitelju, nigdje nas neće biti“, žali se na drugom kraju radnik na benzinskoj crpki u Čapljini.

Iz Italije 60 posto gostiju

Ipak, oni koji se izravno bave razvojem turizma sigurni su kako će autocesta donijeti mnogo i to ne samo Međugorju, nego Hercegovini u cjelini.

„Kad je Dalmatina došla do Splita, rekli smo da je blizu nama. Kako se autocesta produljivala do Šestanovca, pa Vrgorca i Ploča, govorili smo da je došla nadomak Međugorja. Sad kad nam je na samo dva kilometra od Međugorja, jasno je da gostima možemo objasniti kako je autocesta sada tu“, konstatira Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Budući da Talijani čine najmanje 60 posto gostiju koji dolaze u Međugorje, posve je jasno kako cijelim putem mogu proći autocestom – od Rima ili bilo kojega grada u Italiji sve do Hercegovine. Slično je i sa sve brojnijim Poljacima, dodaje Krešić, kojima „autocesta možda nije najbliža, ali jeste najoptimalnija varijanta“.

„Svaka sljedeća dionica autoceste kroz BiH će dobro doći i puno značiti za turizam bilo da je to u Posavini, na području oko Sarajeva ili prema Počitelju. Nisam u toj branši, ali vjerujte da bi puno bolje bilo da sve to bude danas, nego sutra“, dodaje Krešić.

Još napominje i kako „Hercegovina ima potencijala i mnogo toga dobroga za ponuditi“, ali i upozorava da „svatko treba napraviti svoj dio posla“.

„Svi moraju dati doprinos da bi se poboljšalo stanje na našim turističkim destinacijama, da bi gosti bili zadovoljni i da bi se ponovno vraćali. Najbolji gost je onaj koji se vrati i dogodine, jer mu je bilo lijepo i ugodno. Trebamo težiti da uredimo sve to, da odradi svatko svoj dio posla, a da se kolač od turizma dijeli svima koji sudjeluju u pripremi terena za dolazak gostiju“, zaključuje Krešić.

Uskoro autocestom i do Počitelja

Najavljenih 11 kilometara koji se uskoro počinju graditi prema Počitelju, zajedno s nedavno otvorenom dionicom prema Međugorju, pomoći će, bar tako uvjeravaju u Autocestama Federacije BiH, razvoju tri općine – Ljubuški, Čitluk i Čapljina. U tom smislu navode sanaciju vodovoda na tom području, te radove na regionalnim cestama u tom kraju.

No, uvjereni su i u gospodarski značaj ne samo te dionice, nego i svih prethodno izgrađenih i onih koje su u različitim fazama izgradnje.

„Spajanje Sarajeva i Zenice autocestom ima veliki značaj za bh. privredu, jer su dva velika privredna područja spojena modernom prometnicom. Ovo je povezivanje i ostalih regija, ali i stvaranje pretpostavki za jedinstveni ekonomski prostor, ne samo u Federaciji, nego i cijeloj BiH. Veliki udio u izgradnji ove dionice Koridora Vc imale su domaće kompanije, što u svijet šalje pozitivnu sliku o BiH. Izgradnja autoceste pospješuje razvoj i drugih privrednih grana, posebno proizvodnju materijala i opreme“, objašnjavaju.

Na kraju, svjesni su da zbog težine terena i svojih kapaciteta prosječno mogu graditi 20-25 kilometara autocesta godišnje što znači da će, uz postojeća 102 kilometra i sukladno financijskim mogućnostima, cjelokupni Koridor Vc na dionici kroz BiH, a dug je 335 kilometara, završiti za osam do 10 godina.

(Al Jazeera Balkans)