“Antika Hercegovine”: Rimski dani u Mokrom predstavljeni kao model dobre prakse

Treća Međunarodna konferencija Antika Hercegovine, u organizaciji Udruge Vedrina, okupila je znanstvenike, kulturne djelatnike, ugostitelje i zaljubljenike u povijest u jedinstvenom susretu znanja, emocije i strategije.

Hercegovina je još jednom dokazala da njezina antička baština nije tek sloj zemlje pod nogama, nego živa snaga koja čeka hrabre, obrazovane i vizionarske ljude da je pretoče u budućnost.

Konferenciju je otvorio predsjednik Udruge Vedrina, poznati televizijski novinar Ilko Barbarić, dugogodišnje lice javne riječi i autor koji svojim radom kontinuirano afirmira kulturnu baštinu Hercegovine. Njegov uvodni govor bio je snažan podsjetnik da baština bez interpretacije ostaje nijema, a bez hrabrosti – neiskorištena, piše Vedrina.info.

Duo Nimfe, koji čine Ines Rajić i Marija Buntić, izveo je himnu Antike Hercegovine “Glas iz davnina”, autorsko djelo tima Udruge Vedrina.

Arheologija kao neiskorišteni kapital

Prvo stručno predavanje održao je arheolog prof. dr. sc. Mirko Rašić, stručnjak za antičku baštinu i sveučilišni profesor. U svom izlaganju jasno je ukazao na problem: posjedujemo lokalitete, nalaze, priče i povijesne slojeve, ali ih nedovoljno integriramo u suvremeni model kulturnog turizma.

Rašić je istaknuo kako rimski ostaci, putovi, vile rustike i tragovi urbanih središta nisu samo predmet znanstvenih radova, nego potencijal za održivi razvoj, interpretacijske centre i tematske rute koje bi Hercegovinu mogle pozicionirati na europskoj karti kulturnog turizma.

Antika na tanjuru i u čaši

Povjesničar i stručnjak za vina i destilate Jure Andrijašević održao je iznimno posjećenu radionicu namijenjenu ugostiteljima. Njegovo predavanje bilo je konkretno, praktično i strateški usmjereno: kako antičku baštinu pretočiti u jelovnik.

Andrijašević je kroz primjere iz Grčke, Italije, Hrvatske pa čak i Norveške pokazao kako se mit, povijest i gastronomija mogu spojiti u doživljaj. Govorio je o reinterpretaciji antičkih recepata, korištenju lokalnih sastojaka u povijesnom kontekstu te kreiranju koktela inspiriranih rimskim i grčkim svijetom. Njegova poruka bila je jasna: gost ne kupuje samo hranu, nego priču.

Rimski dani u Mokrom – model dobre prakse

Širokobriježanin Vice Slišković predstavio je manifestaciju Rimski dani u Mokrom, čij je idejni tvorac. Manifestacija je primjer kako lokalna zajednica može aktivno oživjeti antičku prošlost.

Uz njega je govorila i mlada nutricionistica Iva Slišković, koja je detaljno predstavila gastronomski segment festivala i način na koji se antička kuhinja približava suvremenom posjetitelju.

Njihovo izlaganje pokazalo je da entuzijazam, znanje i lokalna suradnja mogu stvoriti događaj koji nadilazi folklor i postaje ozbiljan kulturno turistički projekt.

Drevna prehrana kao most prema budućnosti

Nakon kratke stanke, pozornost je izazvalo je predavanje grčkog magistra nutricionizma Apollonasa Kapsalisa. Kapsalis, poznat po povezivanju znanstvene utemeljenosti i mediteranskog nasljeđa, govorio je o drevnim grčkim i rimskim prehrambenim principima kao temelju suvremenog zdravlja.

Posebno je istaknuo kako koncept sezonalnosti, jednostavnosti i nutritivne gustoće hrane može postati dio turističke ponude Hercegovine. Predložio je model u kojem restorani, hoteli i agroturizmi nude jelovnike inspirirane antikom, ali prilagođene suvremenim znanstvenim spoznajama o prehrani.

Njegovo predavanje otvorilo je novu dimenziju konferencije i poveznicu grčke kulture s Hercegovinom na jedan novi način.

Knjiga koja povezuje mit i prostor

U završnom dijelu konferencije promovirana je knjiga “Mitske narodne priče Hercegovine i Dalmatinske Zagore” autorice Roberte Kapsalis, akademske grafičarke i ilustratorice.

Djelo je predstavio profesor Antun Lučić sa Sveučilišta u Mostaru, koji održao jedno poetično, ali zanimljivo predavanje istaknuvši važnost povezivanja usmene predaje, povijesti i suvremene interpretacije. Osobito se osvrnuo na važnost očuvanja izvornoga narječja.

Autorica je govorila o procesu nastanka ilustracija, o simbolici, svjetlu, kamenu i hercegovačkom pejzažu koji u knjizi postaje gotovo mitski protagonist.

Završnica u znaku antičke kuhinje

Konferencija je zaključena svečanim ručkom inspiriranim recepturama drevne Grčke i Rima. Na stolovima su se našla jela pripremljena prema povijesnim zapisima, reinterpretirana suvremenim tehnikama, ali s poštovanjem prema izvornim sastojcima.

Treća Međunarodna konferencija Antika Hercegovine pokazala je da baština ne mora biti teret prošlosti, zašto to ne bi promatrali kao kapital budućnosti. Znanost, umjetnost, gastronomija i strategija ovdje su se susreli u jasnoj poruci: Hercegovina ima priču i spremna je ispričati je svijetu.

Od rimskih dana u Širokom Brijegu do antičkih vina: Hercegovina postaje središte antičke baštine

(www.jabuka.tv)