Stabla su oduvijek imala važnu ulogu u životima ljudi, od davnih vremena kad su služila kao sklonište, utočište i mjesto okupljanja, do današnjih dana kada postaju simboli zajednice, tradicije i identiteta.
Iako su na prvi pogled samo dio prirodnog okoliša, stabla nose emotivne, povijesne i ekološke vrijednosti koje često nadilaze njihovu biološku funkciju. Mnoge zajednice diljem svijeta danas prepoznaju važnost svojih stabala, čime dolazi i sve veća potreba za njihovim očuvanjem.
Stabla posebne vrijednosti
Od onih bližih našim krajevima tako je, primjerice, u Varaždinu i Varaždinskoj županiji pokrenut izbor za Stablo godine, kako bi se odala počast drveću koje nosi posebnu vrijednost za lokalnu zajednicu. Građani na takvim izborima mogu nominirati stabla koja su im važna, bilo zbog svojih estetskih, emotivnih ili povijesnih veza. Nominirani primjerci ne moraju biti samo velika drveća iz parkova ili šuma; mogu biti i stara stabla u dvorištima ili školskim vrtovima, koja su urezana u kolektivnu memoriju.
Slično tome, na razini Europe, natjecanje Europsko stablo 2025. ističe najvažnija stabla iz različitih zemalja.
Hrast crnika s otoka Raba stablo je s dubokom povijesnom simbolikom – zasadio ga je narod povodom odlaska talijanske vojske 1921. godine. Ovaj hrast nije samo simbol slobode, već i čuvar uspomena za generacije Rabljana. Na ovakvim natjecanjima, stablo je više od biljke; ono je svjedok povijesti i svakodnevice, čuvar identiteta i tradicije.
Sličan pristup postoji i u Bosni i Hercegovini, gdje je kampanja Stablo godine u Bosni i Hercegovini pokrenuta kako bi se skrenula pozornost na vrijednost stabala u borbi protiv klimatskih promjena, ali i na njihovu kulturnu važnost.
Građani Mostara 2022. godine nominirali su tri stabla, među kojima se našao i pekan orah, drvo koje čini važan dio gradskog identiteta.
Na sličan način, širom BiH, stabla se tretiraju kao živa bića koja zaslužuju posebnu pažnju i zaštitu.
Pitanje oraha u Širokom Brijegu
U Širokom Brijegu, pak, pitanje očuvanja stabla oraha na Trgu dr. Ante Starčevića nedavno je postalo predmetom rasprave.
Naime, planiranim uređenjem Trga dr. Ante Starčevića predviđeno je uklanjanje ovoga stabla, koje je za mnoge Širokobriježane postalo simbolom protoka vremena.
Što grad čini gradom?
Iako modernizacija često zahtijeva prilagodbu prostora novim potrebama, pitanje uklanjanja stabla poput oraha postavlja dublje pitanje o tome što grad čini gradom.
Je li to arhitektonska simetrija ili su to mjesta koja nose osobnu povijest, gdje se život odvija na spontaniji način? Orah na Trgu dr. Ante Starčevića možda nije najprikladniji za suvremene urbanističke planove, ali za mnoge Širokobriježane, njegova prisutnost znači mnogo više od geometrijski savršene plohe.
Anketa: Treba li sačuvati stablo oraha u Širokom Brijegu?
Svaka zajednica treba pažljivo razmisliti o tretmanu svojih stabala. Većina Širokobriježana složila bi se da u Širokom Brijegu dva stabla imaju posebnu vrijednost:
- stoljetni hrast pred crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu
- orah na Trgu dr. Ante Starčevića
Dok s jedne strane postoji potreba za modernizacijom, s druge strane ne smije se zaboraviti na kulturne i emotivne veze sa svjedocima prošlosti.
Za kraj, pozivamo čitatelje portala Jabuka.tv da sudjeluju u anketi i daju svoje mišljenje o očuvanju oraha.
Jeste li za ili protiv uklanjanja stabla oraha na Trgu dr. Ante Starčevića u Širokom Brijegu?
- Za
- Protiv
Jeste li za ili protiv uklanjanja stabla oraha na Trgu dr. Ante Starčevića u Širokom Brijegu?
- Za
- Protiv
(www.jabuka.tv)