Analiza Svjetske banke: Kako je Albanija kreirala 36.000 radnih mjesta, a BiH malo više od 7.000

Svjetska banka (WB) u svom posljednjem Redovitom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan navodi da potrebno ubrzanje reformi, dok ekonomski rast na zapadnom Balkanu bilježi ubrzanje sa 2,6 posto u 2017. godini na 3,8 posto u 2018. godini, uz projektirani prosjek od 3,7 posto u razdoblju 2019. – 2020. godine.

Međutim, ovakvi izgledi su podložni rastućim vanjskih i domaćim rizicima, uključujući geopolitičke i trgovinske sporove i sporiji od očekivanog tempa strukturnih reformi. Prema izvještaju, zemlje regije sada imaju priliku unaprijediti reforme kako bi ublažile ove rizike usljed sve većih zahtijeva javnosti za većim ekonomskim mogućnostima, priopćeno je iz Svjetske banke.

Kako kažu, unatoč snažnijem rastu u 2018. godini, u regiji je otvoren manji broj radnih mjesta, što odražava ograničenu dinamiku privatnog sektora. Dalje dodaju da je na zapadnom Balkanu u 2018. godini kreirano samo 96 tisuća radnih mjesta, uglavnom u proizvodnji i uslugama, u usporedbi sa 171.200 radnih mjesta otvorenih u 2017. godini.

Nova radna mjesta

Što se tiče realnog rasta domaćeg bruto proizvoda (BDP), Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu. Realni rast BDP-a u 2018. godini u našoj zemlji iznosio je samo 3,0 posto, a ispod Bosne i Hercegovine nalazi se samo Makedonija sa 2,7 posto. Albanija, Kosovo i Srbija bilježe realni rast BDP-a za 4,2 posto, dok je najbolje rangirana Crna Gora sa 4,4 posto.

  • Albanija: 35.876
  • Bosna i Hercegovina: 7.279
  • Crna Gora: 8.150
  • Kosovo: -11.985
  • Sjeverna Makedonija: 18.295
  • Srbija: 38.275
  • Ukupno novih radnih mjesta: 95.889

Ovakvi podaci o novim radnim mjestima su lošiji u odnosu na izvještaj WB-a za 2017. godinu, kada je u BiH kreirano oko 9.000 radnih mjesta. Analitičari ističu da je smanjenje broja novih radnih mjesta pobezano upravo s činjenicom da je 2018., izborna godina.

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za portal Radiosarajevo.ba kaže da redoviti ekonomski izvještaj pokazuje da zemlje Zapadnog Balkana, a naročito Bosna i Hercegovina imaju skroman ekonomski rast, nedovoljan za ispunjavanje očekivanja javnosti.

Iako BiH bilježi minimalan gospodarski rast, analatičari ističu da nas to ne treba zavaravati, jer s obzirom na ostale ekonomske parametre više se može govoriti o stagnaciji

Ovo je jasno zbog toga što tek nekih 6 do 10 posto ekonomskog rasta u kontinuitetu od tri godine minimalno može stvoriti jasne promjene vidljive građanima date zemlje. Rast od 2 do 3 posto ne ispunjava rastuća očekivanja građana. Jaz između očekivanja i stvarnosti vodi ka odlasku naših ljudi vani. Ono što je bitno navesti, a što se može iščitati iz izvještaja je da u promatranim zemljama, nedostaju ključni uvjeti za razvoj konkurentnosti. Navedeno je već prepoznato u brojnim ekonomskim izvještajima. Posljedica navedenog je nedostatak investicija, kako domaćih, tako i inozemnih, kazao je Čavalić.

Dodao je da izvještaj bitan zbog demistifikacije tvrdnji o drastičnom smanjivanju nezaposlenosti odnosno povećanju zaposlenosti u Bosni i Hercegovini.

Svjetska banka ocjenjuje da je ovo posljedica emigracija tj. odlaska pojedinaca da rade vani, te neaktivnosti radne snage. Konkretno – uklanjanje pojedinaca s listi zavoda za zapošljavanje, privremeni projekti zapošljavanja, sezonski rad ili odlaski vani i slično. Općenito, teorijski i praktično je nemoguće s niskim stopama ekonomskog rasta ostvariti toliku zaposlenost. Jedno uvjetuje drugo i nema obilaznih rješenja (izuzev friziranja podataka, što je postalo širom praksom u Bosni i Hercegovini).

Posebno zabrinjavajući problem je dugoročna neaktivnost radno sposobnog stanovništva, od 20 do 30 godina, što u znatnoj mjeri predstavlja hendikep za našu ekonomiju.

Kako riješiti navedeno? Fiskalnim reformama, ali i reformom tržišta rada, što je predviđeno novim reformskim procesima. Međutim, treba biti skeptičan prema implementaciji datih reformi, shodno iskustvima sa Reformskom agendum, smatra Čavalić.

Prema njegovom mišljenju, ono što je možda deprimirajuće je projekcija rasta u srednjem roku do 3,9 posto, što je nedovoljno za nerazvijenu ekonomiju poput naše.

Naročito, ako se uzme u obzir da su ovakve projekcije obično optimistične, odnosno da je data stopa teško dostižna. Pored toga, kao najveći vanjski rizik za našu ekonomiju, navode se ekonomske prilike zemalja EU. Ovo znači da bilo kakva recesija kod zemalja EU, automatski vodi ka padu projekcija ekonomskog rasta za Bosnu i Hercegovinu, naglasio je.

Ekonomist Faruk Hadžić za portal Radiosarajevo.ba istakao je da najnoviji izvještaj Svjetske banke potvrdio prognozirani nastavak ekonomske stagnacije BiH u idućim godina.

U prošloj godini BiH je ostvarila preskromnih 3 posto ekonomskog rasta. Pitate se zbog čega je rast od 3 posto preskroman i zbog čega tvrdim da je stagnacija. Razlog je u vrlo niskoj osnovici za obračun BDP-a.

Za razliku od nas, Hrvatskoj ova stopa rasta (pa čak i niža) predstavlja dobar rezultat zbog visoke osnovice, koja je znatno viša od naše.

Kao primjer, što je veće – jedna zemlja ima rast od 5 posto i osnovicu za obračun 100 NJ (novčanih jedinica) ili druga zemlja koja ima rast 1 posto na osnovicu od 1.000 NJ. Upravo zbog ovoga, naš rast predstavlja stagnaciju jer smo mi u poziciji zemlje broj 1 iz ovog primjera, pojasnio je Hadžić.

Dodao je da prije nekoliko dana objavljeni su podaci da je u BiH nezaposlenost na rekordno niskoj razini i da imamo najvišu zaposlenost ikada.

Nezaposlenost u BiH smanjena zbog zbog velikog iseljavanja

Hvalospjevi o napretku BiH

Krenuli su trijumfalni komentari na društvenim mrežama, hvalospjevi kako napredujemo, razvijamo se… Neupućeni bi pomislili da je u pitanju neka druga zemlja, a ne ona koja se nalazi na samom dnu u Europi po mnogim ekonomskim parametrima. Bivši i sadašnji savjetnici i suradnici raznih dužnosika briljiraju na natječajima i preko noći se zapošljavaju u državne institucije sa plaćama koje su iznad prosječne čime vještački podižu prosjek. Sve se to financira iz džepova građana i akciza. Nisu mi jasni oni koji javno čestitaju tipa “bravo brate/sestro, svaka čast”. Bravo za što?, upitao je Hadžić.

Prema njegovim riječima, nezaposlenost je smanjena, ali ne zato što su ti nezaposleni prešli u zaposlene, već zato što su otišli van BiH i zato što je dio radne snage prešao u umirovljenike.

Nezaposlenost nam je smanjena za 88.000 od 2016. godine, a zaposlenost povećana za 21.000. Radna snaga je smanjena za 66.000. Ako uzmemo kompletno objavljene podatke i tome koliko nas je sada u državi, koliko imamo nezaposlenih i demografska kretanja, ne da ne trebamo slaviti, nego trebamo plakati i zabrinuti se. U narednih pet godina dolazi 80.000 umirovljenika. Oni će otići iz kategorije radne snage, dijelom iz zaposlenih, dijelom iz nezaposlenih, zaključio je Hadžić.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.