Ambalaža – novac koji bacamo!

Dok u BiH ambalaža predstavlja otpad, u drugim zemljama donosi milijune eura, pokazuje posljednji izvještaj Istraživačkog centra Populari. U sklopu projekta britanskog veleposlanstva u BiH pod nazivom “EU priče”, Populari je nedavno objavio izvještaj pod naslovom “BiH – Vječito poseban slučaj” – bh. pristup upravljanju ambalažnim otpadom.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, svako od nas proizvede oko jedan kilogram otpada svaki dan i svaki stanovnik ove zemlje proizvede 27.557,5 kilograma otpada tijekom svog života.

Ambalaža čini oko 30 posto svog našeg smeća. Svaki put kad odemo u prodavaonicu, kupimo gotovo istu količinu otpada kao i proizvoda. Ako se ne reciklira, predstavlja ozbiljan ekološki problem, ali je i industrija vrijedna milijarde eura.

U Belgiji, zemlji po mnogo čemu sličnoj BiH, organizacija Fost Plus nalazi se na čelu sustava za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom. Samo u 2011. godini je ostvarila prihod od 128 milijuna eura. A pola ovoga iznosa potječe od prodaje materijala za reciklažu.

Ponovnom upotrebom i recikliranjem ostvaruju se ogromne uštede energije: 95 posto kod aluminija, 90 posto kod plastike, 60 posto kod papira i kartona, 33 posto kod stakla…

– Imamo li na umu da je energija vjerojatno najskuplji deficitarni strateški resurs, postaje nam jasna vrijednost otpada.

Usporedbe radi, Nijemci recikliraju oko 73 posto svog ambalažnog otpada, što je među najvišim stopama u Europi, a prema podacima Evropske agencije za okoliš, samo pet posto ukupne količine otpada u Bosni i Hercegovini se reciklira, dok se ostatak odlaže na deponije, navodi se u izvještaju.

U Europskoj uniji otpad se sve više tretira kao mobilni proizvod sa određenom tržišnom vrijednošću, dakle roba.

U usporedbi s ostatkom regije, bh. podaci o ponovnoj upotrebi otpada izgledaju smiješno. Grad Zagreb reciklira 40 posto otpada, i namjerava povećati postotak na 70 posto u narednom periodu, jer se smatra da su trenutne cifre preniske. Beograd je nedavno uveo sustav odvojenog prikupljanja komunalnog otpada u sklopu Nacionalne strategije upravljanja otpadom, kojom se predviđa puno uvođenje europskih standarda u recikliranju do 2019.

S druge strane, Sarajevo reciklira nešto malo više od 10% otpada koji proizvode njegovi stanovnici.

– Ključni problem u BiH su skromne ambicije. Način na koji su postavljene izuzetno niske reciklažne kvote, puno niže nego u susjednim zemljama promovira neefikasnost i obesmišljava uspostavljanje sustava upravljanja ambalažnim otpadom po EU standardima. Ciljevi i kvote se stalno povećavaju, i trenutno iznose 55-60 posto, mada ih zemlje kao što su Njemačka i Danska znatno prebacuju, pokazuje izvještaj.

U BiH, međutim, ciljevi su znatno niži, trenutno osam posto, a planirano je da se povećaju na 35 posto do 2016.

Dok BiH dosegne 35 posto, druge zemlje će razviti nove tehnologije i dići kvote na maksimum. Uz jasno uočljiv nedostatak koordinacije između entiteta u implementaciji domaćeg zakonodavstva vezanog za ambalažni otpad, kao i asimetrija zakonskih rješenja u entitetima, BiH nema strateški pristup koji pravi novac.

– Bude li nastavila ovim tempom, uz zakonska rješenja koja su trenutno na snazi, BiH neće ići dalje, zaključuje se u izvještaju Istraživačkog centra Populari.

Fena

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.