Akademici odbili u HAZU primiti Alemku Markotić

Alemku Markotić šira hrvatska javnost do prije mjesec dana gotovo da nije poznavala.

Tek će se s pojavom koronavirusa otkriti da se iza članice Nacionalnog kriznog stožera smirena nastupa krije vrhunska liječnica i znanstvenica s impresivnom karijerom.

Ta samozatajna specijalistica infektologije, koja ravna zagrebačkom Klinikom za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” i upravo čini sve da Hrvatska suzbije epidemiju misterioznog virusa COVID-19, umirila je i osvojila građanstvo već svojim prvim javnim nastupom, piše Večernji list.

I postala jedno od najomiljenijih lica u ratu protiv korone.

Članica suradnica 8 godina

Kompetentnost, profesionalnost i stručnost priznaju joj i kolege, koji su njezina znanstvena istraživanja nagradili s čak sedam nacionalnih i devet međunarodnih nagrada. Međutim, unatoč svemu tomu, hrvatski akademici nedavno su odbili prijedlog da profesorica Markotić postane redovita članica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i stekne titulu akademkinje! O čemu je riječ?

Doktorica Markotić već je osam godina članica suradnica HAZU, a za prestižnu titulu akademkinje kandidirao ju je akademik Dragan Dekaris u prosincu 2019. godine. Osim nje, jedine žene, na listi kandidata za nove redovite članove Razreda za medicinske znanosti našlo se još sedam liječnika: Boris Brkljačić, Miro Jakovljević, Bojan Jelaković, Željko Kaštelan, Krešimir Rotim, Željko Sutlić i Siniša Volarević. Ukupno osmero kandidata, a spomenuti Razred, koji inače čini 16 akademkinja i akademika, imao je pravo na izbor samo triju novih članova.

Na izbornoj sjednici – koja je održana u veljači ove godine, u jeku priprema za rat protiv virusa koji je već harao Kinom, odnosno neposredno uoči osnivanja Nacionalnog kriznog stožera – okupilo se 15 od 16 akademika. Nakon tajnog glasanja ispostavilo se da su dovoljan broj glasova (najmanje devet) dobila samo dvojica liječnika s Rebra – Bojan Jelaković i Željko Kaštelan. Oni su time izabrani za kandidate za redovite članove Razreda, a akademici će postati odlukom Skupštine HAZU, koja u pravilu samo potvrđuje odluke svojih razreda.

Doktorica Markotić osvojila je pet glasova te je, zajedno s kolegama Borisom Brkljačićem i Sinišom Volarevićem, ušla u drugi krug glasanja, u neizvjesnu “bitku” za preostalo treće mjesto u Razredu. No nijedno od njih troje nije osvojilo potrebnih devet glasova.

Štoviše, profesorica Markotić dobila je taj put samo četiri glasa. Time je treće mjesto ostalo nepopunjeno, a sljedeći izbor novih redovitih članova Razreda za medicinske znanosti dogodit će se tek za dvije godine.

Zašto nije izabrana doktorica Markotić, nenametljiva žena koja je trideset godina živjela i školovala se u multikulturalnoj i multinacionalnoj Bosni i Hercegovini, u kojoj je prošla i ratne strahote? Zbog čega ta profesorica posvećena svome poslu nije poželjna u HAZU te još nema pravo na naziv “akademik”? Prema Akademijinim kriterijima, “za redovitog člana može biti izabran znanstvenik ili umjetnik, državljanin Republike Hrvatske, čiji su rezultati i dometi na polju znanosti ili umjetnosti po svojoj visokoj vrijednosti općepriznati”.

Znači li to da njezini rezultati i dometi nisu općepriznati? Da njezini znanstveni članci u uglednim međunarodnim časopisima kao što su Nature medicine i The Lancet nisu odraz izvrsnosti? Poznavatelji prilika u Akademiji kažu nam da razlozi njezina odbijanja nemaju veze s njezinom stručnošću, nego s odnosima u liječničkim krugovima te – s lobiranjem. Dakle, s vještinama koje profesorica Markotić u svojoj bogatoj karijeri nije uspjela svladati.

Osim profesionalnih, u njezinu životopisu zapisane su neke sasvim druge vještine: svira pijanino, orgulje, usnu harmoniku, a bavi se i pisanjem i modeliranjem. Od ostalih vještina navela je (uz”smajlić”) – preživljavanje u ratnim uvjetima! Kao da je znala s kakvom ćemo pošasti biti suočeni.

(www.jabuka.tv | Foto: Cropix)


13 komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.