Dalija Orešković: Hrvatska i BiH bile su jedna država, povezaniji smo nego narodi u EU

Saborska zastupnica Dalija Orešković izjavila je na Hayat televiziji da su Hrvatska i Bosna i Hercegovina dvije susjedne države koje su kroz različita razdoblja povijesti bivale i jedna država.

Gostujući videovezom na Hayat televiziji, Orešković je govorila o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, saborskoj Rezoluciji koja se odnosi na BiH te političkim prilikama u Hrvatskoj.

Na pitanje kakvu bi politiku Republika Hrvatska trebala voditi prema Bosni i Hercegovini, odgovorila je kako ona prije svega treba biti iskrena.

Mi ne samo da smo dvije susjedne države, mi smo dvije države koje su kroz različita razdoblja povijesti bivale i jedna država, na ovaj ili na onaj način, izjavila je Orešković.

Dodala je kako brojni sugrađani i sunarodnjaci žive s obje strane granice te ocijenila da su ljudi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini povezaniji nego narodi nekih drugih država Europske unije.

Prema njezinim riječima, dvije zemlje trebale bi pokazati da u međusobnim razlikama vide vlastitu snagu te povijesno i kulturno bogatstvo.

Ako mi ne možemo pokazati primjerom da u tim našim razlikama vidimo našu snagu i naše bogatstvo, kako onda možemo očekivati da ćemo dobro funkcionirati unutar Europske unije, koja je puno šira zajednica različitih vjera, naroda i država?, upitala je.

Jedina glasovala protiv Rezolucije

Orešković je bila jedina zastupnica koja je glasovala protiv Rezolucije Hrvatskoga sabora koja se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.

Objasnila je kako je bila protiv zbog preambule te spominjanja uloge Hrvatskoga vijeća obrane i Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Smatram da uzročno-posljedična veza između ratnih vremena i rana koje još uvijek nisu zacijelile i izbornog zakonodavstva nije takva da bi te rečenice trebalo stavljati u takav dokument, kazala je.

Smatra i da nije primjereno da Hrvatski sabor, kao parlament susjedne države, šalje takve političke poruke. Uzimajući u obzir inicijatora i pozadinske motive, Rezoluciju je ocijenila jednom od sramotnijih epizoda novije hrvatske parlamentarne povijesti.

Osporila je tvrdnju da je dokument usvojen gotovo plebiscitarnom suglasnošću. Iako je samo ona izričito glasovala protiv, navela je da je kompletna progresivna oporba bila suzdržana ili se nije uključila u glasovanje.

Prema njezinim riječima, time je građanima Bosne i Hercegovine poslana poruka da u Hrvatskoj postoje političari koji budućnost žele graditi na drugačijim temeljima.

Ne na prebrojavanju krvnih zrnaca, ne na potiranju bilo čije nacije ili vjere, nego u primjerenom dijalogu, uz uzajamno uvažavanje i poštovanje, rekla je Orešković.

Kritike HDZ-u, Plenkoviću i Domovinskom pokretu

Orešković smatra da će interese hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini u budućnosti trebati zastupati drugačiji ljudi, a ne HDZ.

Govoreći o donošenju Rezolucije, ustvrdila je kako je premijer Andrej Plenković cijeli proces proveo preko Domovinskoga pokreta, iako je retorika u konačnom dokumentu bila ublažena.

Plenkovića je kritizirala zbog odnosa prema pokliču „Za dom spremni“ i revizionističkim potezima koje pripisuje Domovinskom pokretu.

Spomenula je i njegov dolazak na generalnu probu Marka Perkovića Thompsona uoči koncerta na zagrebačkom Hipodromu. Smatra da je premijer procijenio kako može osvojiti dodatnu potporu među desnim, krajnje desnim i proustaškim dijelom biračkog tijela.

„Mladi žele nešto drugo“

Orešković je ocijenila kako je potreban značajniji zaokret u temama kojima se političari bave, osobito tijekom predizbornih kampanja.

Prema njezinim riječima, nacionalna pitanja i dalje dominiraju jer se njima najlakše mobiliziraju birači, dok mladi istodobno odlaze iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Govoreći iz obnovljene osnovne škole u mjestu koje je tijekom rata bilo razoreno, kazala je kako vjeruje da djeca i mladi žele drugačiju budućnost.

Mislim da ne žele ni djetinjstvo, a kamoli odrasli život živjeti tako da prvo što gledaju u drugom čovjeku bude tko je koje vjere i koje nacije, poručila je.

Dodala je kako mladi žele dobar životni standard, kvalitetno obrazovanje i socijalne usluge, uređenu državu te priliku da razviju svoje talente i potencijale.

Naglasila je da to vrijedi za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i sva područja opterećena ratnim i drugim sukobima.

Ustaštvo kao dio političkog mainstreama

Orešković smatra da je razina dijaloga u Hrvatskom saboru i na političkoj sceni tijekom 1990-ih bila znatno drugačija nego danas.

Spomenula je svojega pokojnog svekra Slavena Leticu, prvog savjetnika Franje Tuđmana, te kazala kako se tada jasno znalo što se ne pušta u politički mainstream.

To je, između ostaloga, bilo ustaštvo. Danas je praktički taj ustašluk postao dio mainstreama, izjavila je.

Smatra da građansko-liberalne političke opcije slabe, dok je Andrej Plenković prigrabio veću količinu moći nego što ju je, prema njezinoj ocjeni, svojedobno imao Franjo Tuđman.

Dominantan narativ o Hrvatima u BiH

Govoreći o odnosu hrvatskih medija i politike prema Bosni i Hercegovini, Orešković je kazala kako možda ne postoji potpuni konsenzus, ali postoji dominantan narativ.

Prema njezinim riječima, pitanje Hrvata u BiH najčešće se svodi na legitimno predstavljanje i tvrdnju da u njihovo ime može govoriti jedino HDZ.

Ocijenila je da gotovo ne postoji prostor za otvaranje drugih tema i drukčijih pogleda, dok bi zagovaranje funkcionalnije građanske države danas bilo proglašeno herezom.

Meni osobno Bosna i Hercegovina bez svih naroda i narodnosti i svih onih ostalih koji je čine nije Bosna i Hercegovina, rekla je.

Promjene teritorija smatra neprihvatljivima za današnje stoljeće, dok bi egzistencijalne brige građana, prema njezinu mišljenju, trebale biti prioritet političara.

Na kraju je poručila da je, žele li se mladi zadržati na ovim prostorima, prvi zadatak promijeniti fokus i teme kojima se političari bave.

(www.jabuka.tv | Foto: Patrik Macek/PIXSELL)