Više od dva milijuna kršćana u Saudijskoj Arabiji nema nijedno legalno mjesto za javno bogoslužje. Riječ je o jednoj od posljednjih zemalja svijeta u kojoj je gradnja vjerskih objekata drugih religija i dalje službeno zabranjena.
Prema podacima saudijskog Ureda za statistiku (GASTAT), kraljevina je 2024. imala 35,3 milijuna stanovnika, od čega 15,67 milijuna stranaca, gotovo 44 posto ukupnog stanovništva. Novije procjene idu i preko 37 milijuna.
Broj kršćana među njima procjenjuje se na 2,1 do 2,3 milijuna. Katolika je, prema nesluženim procjenama, oko 1,3 milijuna, što je blizu sedam posto stanovništva.
Uklesani križ na zidu crkve kod Jubaila, Saudijska Arabija.
Crkva koju je otkrio izlet
Jedini fizički trag kršćanske arhitekture u zemlji nalazi se u pustinji kod Jubaila, industrijskog grada na obali Perzijskog zaljeva.
Nije riječ o aktivnoj crkvi, nego o arheološkom lokalitetu.
Objekt je pripadao Crkvi Istoka, poznatoj i kao nestorijanska ili asirska crkva, koja se u ranom srednjem vijeku proširila cijelim Bliskim istokom sve do Kine.
Datacija je i danas predmet spora: dio istraživača lokalitet smješta u 4. stoljeće, drugi u 7. stoljeće.
>> Pročitajte i: Na planini u BiH Sulejman Al-Shiddi gradi hotelski kompleks vrijedan 150 milijuna KM
U svakom slučaju, riječ je o građevini nastaloj prije ili u samim počecima islama.
Na zidovima s obje strane unutarnjeg prolaza iz lađe prema svetištu i danas su vidljiva dva uklesana križa.
Štukatura na crkvi kod Jubaila, Saudijska Arabija.
Pronađena je i štukatura kakva se javlja na sličnim kršćanskim nalazištima u regiji:
- al-Qusuru u Kuvajtu,
- Sir Bani Yasu u Emiratima i
- na iranskom otoku Kharku.
Crkvu su 1986. slučajno pronašli izletnici. Godinu dana kasnije iskopao ju je saudijski Odjel za starine, no rezultati iskapanja nikada nisu službeno objavljeni.
Razlog je osjetljivost pitanja neislamskih artefakata na tlu kraljevine. Lokalitet je ograđen, a pristup turistima i istraživačima onemogućen.
Saudijskom novinaru Faisalu al–Zamilu, koji je lokalitet ranije posjetio, nije bilo dopušteno o njemu pisati u domaćim medijima.
Zajednica koja postoji samo na papiru
Svi katolici u Saudijskoj Arabiji strani su državljani na privremenom radu.
Najbrojniji su Filipinci, kojih ima oko milijun, a prema procjenama njih je oko 85 posto katoličke vjere. Slijede vjernici iz Indije te radnici i stručnjaci iz ostatka Azije, Afrike, Europe i obiju Amerika.
Formalno, ta zajednica pripada Apostolskom vikarijatu Sjeverne Arabije.
Vikarijat je osnovan 31. svibnja 2011., a sjedište mu je u Awaliju u Bahreinu, dakle izvan Saudijske Arabije.
Katedrala Gospe Arabijske u Awaliju, Bahrein.
Na saudijskom teritoriju ne postoji nijedna župa. Vjernici se okupljaju u privatnim stanovima i kućama, u malim skupinama i bez javne najave.
Posjedovanje osobnih vjerskih predmeta nije zabranjeno. Biblije, krunice, križevi i kipići dopušteni su pod uvjetom da se koriste isključivo privatno.
Ono što je zabranjeno jest širenje vjere. Prozelitizam je kazneno djelo, a prelazak muslimana na drugu vjeru smatra se otpadništvom za koje je zakonom predviđena smrtna kazna.
Izvršenja takvih presuda u novije vrijeme nisu dokumentirana, ali zakonski okvir ostaje na snazi.
Većina muslimana koji u Saudijskoj Arabiji prijeđu na kršćanstvo to nikada neće reći svojoj obitelji. Moraju živjeti svoju vjeru u tajnosti, uz najveći mogući oprez.
Zato mnogi saudijski kršćani pate od usamljenosti, kazao je u izvješću organizacije Open Doors kršćanski djelatnik koji se predstavlja imenom Talal, a koji već desetljeće radi s vjernicima u toj regiji.
Trinaesto mjesto na popisu progona
Organizacija Open Doors, koja godišnje objavljuje popis 50 zemalja s najtežim progonom kršćana, Saudijsku Arabiju je na listi za 2026. svrstala na 13. mjesto. Ukupni rezultat porastao joj je s 81 na 82 boda, prije svega zbog porasta nasilja.
Formalno je pala za jedno mjesto, ali samo zato što se stanje u nekim drugim zemljama pogoršalo brže.
Izvješće navodi da se 2025. dogodio prvi veliki val deportacija stranih kršćanskih radnika u više od desetljeća. Dio deportiranih dobio je objašnjenje da je razlog kršćanstvo, dok većini razlog nije naveden.
Zatvorena je i jedna kućna crkva. Prisutnima se pristupalo pojedinačno, nakon čega su bez obrazloženja protjerani iz zemlje.
Ronaldo i liga koja mijenja jednadžbu
Posljednjih godina u zemlju je stigla nova kategorija stranaca, vrhunski nogometaši, među kojima je velik broj kršćana.
Cristiano Ronaldo, katolik koji je javno govorio o vjeri, u Al–Nassr je došao u siječnju 2023. i lani produljio ugovor do 2027. godine.
Cristiano Ronaldo u dresu Al-Nassra, Saudijska Arabija. Foto: Al Nassr
Saudijska Profesionalna liga trenutačno na terenu dopušta osam stranaca uz jednog stranca rođenog u kraljevini, a raspravlja se o daljnjem podizanju te kvote. Iza cijelog projekta stoji državni Javni investicijski fond (PIF), koji izravno kontrolira nekoliko najjačih klubova.
Sve to vodi prema 2034. godini, kada bi Saudijska Arabija trebala biti domaćin Svjetskog nogometnog prvenstva. Turnir traži 15 stadiona i gotovo 200.000 novih hotelskih soba.
>> Pročitajte i: Saudijci zabranili alkohol na Svjetskom prvenstvu: Možete se zabaviti i bez toga
Upravo je pitanje vjerskih sloboda ostalo bez odgovora u dokumentaciji te kandidature. Analize objavljene nakon dodjele domaćinstva upozorile su da izvješće Saudijskog nogometnog saveza ne nudi nikakva konkretna jamstva o zaštiti vjerskih sloboda i prava manjina.
Kad blagdanska dekoracija nije isto što i sloboda
Promjene ipak postoje, ali ih treba precizno razlikovati.
U sklopu programa “Vizija 2030” kraljevina se otvorila turizmu i međunarodnim događajima. U trgovačkim centrima u Rijadu i Jeddi posljednjih se godina pojavljuju božićna drvca, rasvjeta i sezonske ponude, čega prije desetak godina nije bilo.
No te su dekoracije komercijalne, a ne vjerske. Božić nije državni blagdan, 25. prosinca se radi, a javno isticanje križeva ili jaslica i dalje je ograničeno.
Božićna trgovina u Rijadu, Saudijska Arabija.
Krajem 2025. društvenim se mrežama proširila tvrdnja da je prijestolonasljednik Mohammed bin Salman najavio kako je “nova verzija islama” omogućila slavljenje Božića.
Platforma za provjeru činjenica Misbar utvrdila je da je tvrdnja lažna te da potječe iz videa izrađenog umjetnom inteligencijom.
>> Pročitajte i: Hadžić o organizaciji hadža: Na Bliski istok uskoro putuje više od 2.000 vjernika iz BiH, svi će dobiti SIM kartice
Sve osim crkve
Diplomatski odnosi Svete Stolice i Saudijske Arabije ne postoje. Papinski predstavnik za tamošnje kršćane apostolski je delegat za Arapski poluotok sa sjedištem u Kuvajtu.
Susreti ipak postoje. Papa Benedikt XVI. primio je 6. studenoga 2007. kralja Abdullaha u Vatikanu, što je bio prvi susret saudijskog monarha i poglavara Katoličke crkve.
Susret Pape Benedikta XVI. i saudijskog kralja Abdullaha u Vatikanu 2007. godine.
Razgovor je trajao pola sata i vodio se o obiteljskim vrijednostima i miru na Bliskom istoku, a kralj je papi darovao zlatni mač.
Kraljevina je poslije ugostila:
- carigradskog patrijarha Bartolomeja I.,
- koptskog papu Tawadrosa II.,
- maronitskog patrijarha Becharu Boutrosa al–Rahija te
- kardinale Jean–Louisa Taurana i
- Miguela Ángela Ayusa Guixota.
>> Pročitajte i: Dalić o Saudijskoj Arabiju: Došli ljudi, prostrli tepih, a ja mislim ”samo da mi je kući”
Koptski biskup Ava Morkos posjetio je 2018. Rijad na službeni poziv prijestolonasljednika, gdje je prvi put javno služena koptska liturgija.
Unutrašnjost katedrale Gospe Arabijske u Awaliju, Bahrein.
Usporedba sa susjedstvom pokazuje koliko je saudijski slučaj poseban. Bahrein, Kuvajt, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati imaju legalne crkve i župe, a bahreinska katedrala Gospe Arabijske u Awaliju sjedište je vikarijata koji pokriva i saudijske vjernike.
U Saudijskoj Arabiji takva građevina ne postoji. Najbliže tome je ograđena ruševina u pustinji kod Jubaila, stara najmanje trinaest stoljeća, koju ni arheolozi ne smiju pregledati.
(www.jabuka.tv | Foto: X)
