Parlamentarna komisija za borbu protiv korupcije otvorila je niz pitanja o višemilijunskim aferama, sumnjivim diplomama i nepravilnostima u državnim institucijama, ali brojni slučajevi i dalje nemaju sudski epilog.
Komisija je proteklih mjeseci saslušavala dužnosnike, zaposlenike, sindikalne predstavnike i osobe koje su javno govorile o sumnjama na korupciju, zloupotrebe i nepravilnosti.
Među slučajevima kojima se bavila nalaze se isplata više od 57 milijuna eura slovenskoj kompaniji Viaduct, afera Pandora, pitanje vjerodostojnosti diploma te nepravilnosti povezane s radom Uprave za neizravno oporezivanje BiH i BHANSA-e.
Unatoč iznesenim informacijama i podnesenim kaznenim prijavama, konkretni odgovori pravosudnih institucija, prema navodima iznesenima pred Komisijom, i dalje izostaju, piše N1.
Viaductu isplaćeno više od 57 milijuna eura
Jedan od najtežih slučajeva odnosi se na kompaniju Viaduct iz Portoroža, kojoj je Bosna i Hercegovina na temelju međunarodne arbitražne odluke isplatila više od 57 milijuna eura.
Tijekom saslušanja navedeno je da su vlasti u Republici Srpskoj godinama zanemarivale upozorenja pravobraniteljstva, dok su obveze i pripadajuće kamate rasle.
Slučaj je otvorio pitanje odgovornosti institucija i dužnosnika zbog čijeg je postupanja ili nepostupanja konačni financijski teret pao na državni proračun.
Afera Pandora procjenjivana na dvije milijarde KM
Komisija je razmatrala i navode povezane s aferom Pandora, o kojoj su svjedočili sindikalni predstavnici i zaposlenici Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
U tom je predmetu obustavljena istraga protiv više od 50 osoba osumnjičenih za carinske malverzacije i krijumčarenje robe. Vrijednost afere procjenjivana je na približno dvije milijarde KM.
Pred Komisijom se govorilo i o pritiscima kojima su, prema navodima svjedoka, bili izloženi oni koji su javno ukazivali na moguće nepravilnosti.
Otvorena pitanja o diplomama i privatnim fakultetima
Saslušanja su obuhvatila i rad privatnih visokoškolskih ustanova te vjerodostojnost pojedinih diploma korištenih u institucijama.
Među spominjanim ustanovama bio je i Kallos, a rasprave su ponovno otvorile pitanja nadzora privatnih fakulteta, načina stjecanja diploma i njihove uporabe pri zapošljavanju u javnom sektoru.
Tužiteljstvo bez konkretnih odgovora
Glavni tužitelj Tužiteljstva BiH Milanko Kajganić ranije je, odgovarajući na pitanje o prijavama vezanim uz opstrukciju rada Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, izjavio da se ta institucija ne bavi politikanstvom.
Međutim, konkretni odgovori o brojnim svjedočenjima iznesenima pred Parlamentarnom skupštinom BiH, kao ni o kaznenim prijavama koje su podnijeli pojedini parlamentarci, zasad nisu poznati.
Izostanak pravosudne reakcije dodatno otvara pitanje hoće li informacije iznesene tijekom javnih saslušanja prerasti u konkretne istrage i sudske postupke.
Komisija najavljuje nastavak rada
Predsjedatelj Komisije Jasmin Emrić poručio je da će Komisija nastaviti raditi unatoč pritiscima.
Prema njegovim navodima, broj prijava raste, kao i broj osoba spremnih javno svjedočiti o sumnjama na korupciju, zloupotrebu položaja i nepravilnosti u institucijama.
(www.jabuka.tv | Foto: Armin Durgut/PIXSELL)

