SIP potvrdio formulaciju: “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – hrvatski član”

Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) danas je većinom glasova izglasalo odluku o izgledu, sadržaju, svojstvu i karakteristikama glasačkog listića, između ostalog i formulaciju na glasačkom listiću za izbor članova Predsjedništva BiH na koju je bilo zamjerki.

Formulacija na glasačkom listiću bit će “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – bošnjački član”, “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – hrvatski član“, “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – srpski član”.

Protiv ovakve odluke bili su članovi SIP-a Suad Arnautović i Željko Bakalar. Za su bili Jovan Kalaba, predsjednik SIP-a, te članovi Irena Hadžiabdić, Ahmet Šantić i Vlado Rogić.

Ovakva formulacija u suprotnosti je s odredbama Ustava i Izbornog zakona. Njima je precizno određeno da se iz bosanskohercegovačkog entiteta FBiH kao jedinstvene izborne jedinice neposredno bira jedan član – Bošnjak, i jedan član – Hrvat, a iz entiteta RS, također kao jedne izborne jedinice, neposredno se bira jedan član – Srbin. U Ustavu i Izbornom zakonu ne postoji naziv srpski član, rekao je Arnautović.

Istaknuo je da je nesporno da se odredba Ustava mora striktno primijeniti.

Imenica Bošnjak, Hrvat, Srbin označava osobu, pojedinca i u ovom slučaju odgovara na pitanje tko se bira u Predsjedništvo BiH. Navođenje posvojnih pridjeva označava pripadnost, a ne zastupljenost i odgovara na pitanje čiji je. Sugerira se da se u ovo tijelo bira bošnjački, hrvatski, srpski član, odnosno da se biraju predstavnici naroda, što nije točno niti u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom. Jedina pravilna formulacija jest da se biraju pripadnici naroda, član Predsjedništva BiH, Bošnjak/Hrvat/Srbin, istaknuo je Arnautović.

Dodatna njegova primjedba, kako je kazao, odnosi se na označavanje jedne izborne jedinice – Federacije Bosne i Hercegovine, s dva broja, dvjema numeričkim oznakama.

Postoje samo dvije izborne jedinice, i to FBiH i RS, i kao takve se moraju i numerički označavati, dodao je Arnautović.

Na kraju je kazao da izražava sumnju da se ne radi o naizgled tehničkim rješenjima, već o rješenjima koja su suprotna Ustavu i Izbornom zakonu i imaju duboku političku pozadinu.

Vlado Rogić odgovorio je da je odluka apsolutno zasnovana na Ustavu i Izbornom zakonu.

Ako se pročita članak 8.1. Izbornog zakona, naći će se točno odrednica bošnjački i hrvatski član, odnosno kandidat. U članku 5. Ustava, kad se do kraja pročita, naći ćete točnu odrednicu bošnjački, hrvatski i srpski član, tvrdi Rogić.

Dodao je da je ovo riješeno od Daytonskog sporazuma na isti način do danas.

30 godina ovako postupamo i Arnautović, kada je bio predsjednik SIP-a, do danas ovo nije problematizirao, nego je čak potpisivao. Zašto se sada problematizira, vjerojatno zbog nekih kandidata, rekao je Rogić.

Kazao je i da ima potrebe za dvjema oznakama za FBiH.

Protiv sam centralizacije i izdizanja svega na državnu razinu, što je nepotrebno. Ako bismo stavili jednu oznaku za FBiH, centralizirali bismo i ispustili jednu utrku. Imamo utrku za bošnjačkog i za hrvatskog člana Predsjedništva, dodao je Rogić.

Arnautović je reagirao kazavši da nije očekivao da će ga kolega tako uvrijediti te da odbija da je njegova rasprava vezana za kandidata.

Ovo je načelna primjedba koju sam iznio i 2022. To sam i tada osporavao, ali kao predsjednik moram potpisati ono što je odluka većine, dodao je Arnautović te pitao gdje u članku 8.1. Izbornog zakona piše “srpski član“.

Ahmet Šantić citirao je ranije odluke u kojima se spominje hrvatski, srpski, bošnjački član Predsjedništva BiH.

Možda bi najsretnija formulacija bila da se radi o članu Predsjedništva iz reda bošnjačkog/hrvatskog/srpskog naroda. S obzirom na to da to dosad nije učinjeno, podržavam normu koja je dosad bila, dodao je Šantić, prenosi Faktor.ba.

Na izgled, sadržaj, svojstva i karakteristike glasačkog listića za ostale razine vlasti nije bilo zamjerki.

(www.jabuka.tv)