Međuinstitucijski protokol o postupanju u slučajevima nasilja u školama Županije Zapadnohercegovačke jasno propisuje tko mora reagirati, koje se institucije uključuju te kako se štite prava djece koja su pretrpjela nasilje, ali i djece koja su prijavljena kao počinitelji.
Protokol, objavljen u Narodnim novinama Županije Zapadnohercegovačke 23. lipnja 2025. godine, donosi jedinstvena pravila postupanja za škole, policiju, centre za socijalni rad, zdravstvene ustanove i druga nadležna tijela. Njime su obuhvaćeni slučajevi nasilja u školskoj zgradi i njezinoj neposrednoj okolini, ali i tijekom izleta, ekskurzija, izvannastavnih aktivnosti i drugih događaja koje organizira škola.
Protokol donosi jasnoću
Protokol preciznije uređuje područje koje je ranije često ostavljalo prostor za različita tumačenja i nesporazume, od toga predstavlja li određeno ponašanje običan vršnjački sukob ili nasilje, do pitanja tko je nadležan reagirati i tko snosi odgovornost za poduzimanje propisanih mjera.
Dokument razlikuje običan vršnjački sukob od nasilja te obuhvaća fizičko, psihičko, ekonomsko, seksualno, kulturološko i digitalno nasilje, kao i zanemarivanje i različite oblike iskorištavanja djece. Nasilje se, ovisno o intenzitetu, posljedicama, učestalosti i stupnju rizika, razvrstava u tri razine: nisku, umjerenu i visoku.
Za svaku razinu određene su odgovorne osobe i koraci koje moraju poduzeti. U blažim slučajevima postupanje uglavnom vode razrednik i pedagog, dok se kod ozbiljnijih oblika uključuju ravnatelj, školski stručni tim, roditelji, policija, centar za socijalni rad, zdravstvene ustanove i resorno Ministarstvo.
Jasnijim razvrstavanjem oblika i razina nasilja te određivanjem obveza škole i drugih institucija nastoji se izbjeći neujednačeno postupanje i prebacivanje odgovornosti s jednog nadležnog tijela na drugo.
Jedna od ključnih odredbi Protokola jest da su svi zaposlenici škole koji imaju saznanja o nasilju, zlostavljanju ili zanemarivanju djeteta dužni reagirati bez odgađanja.
Prvi koraci uključuju prekid nasilja, zaštitu djeteta, pružanje liječničke pomoći ako je potrebna, obavještavanje roditelja te razgovore sa svim uključenim osobama.
Jasno određena odgovornost institucija
Pravni stručnjak Josip Aničić za portal Jabuka.tv ističe kako je jedna od najvažnijih promjena u odnosu na dosadašnju praksu preciznije određivanje odgovornosti svih uključenih institucija.
Međuinstitucijski protokol propisuje tko, kada i na koji način treba reagirati u slučajevima nasilja. Njegov je cilj unaprijediti suradnju između škola, policije, centara za socijalni rad, zdravstvenih ustanova i drugih nadležnih institucija, omogućiti bržu razmjenu informacija i osigurati učinkovitiju zaštitu djece, pojasnio je Aničić.
Na taj se način, dodaje, nastoji spriječiti situacija u kojoj se odgovornost prebacuje s jedne institucije na drugu, dok dijete i njegova obitelj čekaju konkretnu reakciju.
Ako škola ne postupi u skladu s propisanim obvezama, može se utvrđivati odgovornost nadležnih i odgovornih osoba.
Ovisno o okolnostima i težini slučaja, odgovornost može biti stegovna, prekršajna, a u težim slučajevima i kaznena, posebno ako je zbog nepostupanja ugrožena sigurnost ili zaštita djeteta, naveo je Aničić.
Protokol školama ne nameće samo obvezu reagiranja nakon nasilja. One su tijekom školske godine dužne organizirati radionice i edukacije za učenike, roditelje, učitelje i nastavnike o nasilju, njegovim posljedicama i načinima sprječavanja nasilja u školi i izvan nje.
Zaštita djeteta ne završava utvrđivanjem odgovornosti
Kada je dijete pretrpjelo nasilje, njegovo osnovno pravo jest pravo na zaštitu, sigurnost i odgovarajuću stručnu podršku. Aničić naglašava da nije dovoljno samo utvrditi što se dogodilo i tko je odgovoran.
Škola i nadležne službe moraju reagirati na vrijeme, pružiti djetetu potrebnu podršku i poduzeti mjere kako se takva situacija ne bi ponovila. Važno je djetetu omogućiti da se vrati svojim redovitim školskim obvezama, istaknuo je.
Ako je u nasilje uključeno dijete s poteškoćama u razvoju, bilo kao žrtva bilo kao dijete koje je počinilo nasilje, Protokol propisuje obveznu psihološku procjenu stručne osobe ili tima, nakon čega se postupa u skladu sa stručnim preporukama.
Istodobno, prava ima i dijete koje je prijavljeno zbog nasilja. Sama prijava, upozorava Aničić, ne znači da je odgovornost već utvrđena.
Svaki slučaj treba pažljivo razmotriti, utvrditi sve okolnosti i saslušati sve uključene osobe. Svatko, a posebno dijete, ima pravo izjasniti se o ponašanju koje mu se stavlja na teret, naveo je.
Roditelji moraju biti uključeni, ali uz zaštitu privatnosti
Roditelji trebaju biti upoznati s događajima i mjerama koje škola poduzima kada je njihovo dijete uključeno u slučaj nasilja. Prema Aničićevim riječima, važni su otvorena komunikacija i aktivna suradnja roditelja sa školom.
Ipak, pravo roditelja na informacije nije neograničeno jer škola mora zaštititi privatnost drugog djeteta i njegove obitelji.
Informacije o slučaju trebaju imati samo osobe koje sudjeluju u postupku i koje imaju odgovornost reagirati. Posebno je važno da se identitet djece ne iznosi u javnost jer bi to moglo dodatno ugroziti njihovu zaštitu i dobrobit, upozorio je Aničić.
Dokumentacija o slučajevima nasilja mora se čuvati na sigurnom mjestu, a škola voditi posebne evidencijske obrasce o događajima, uključenim osobama, poduzetim mjerama i njihovim učincima.
Josip Aničić: Žrtva nasilja kod nas se tretira isto kao osoba kojoj je nešto ukradeno
Policija se ne uključuje u svaki učenički sukob
Aničić pojašnjava kako se policija i tužiteljstvo ne uključuju u svaki sukob ili nesporazum među učenicima. Njihovo je uključivanje potrebno kada okolnosti upućuju na ozbiljniji oblik nasilja ili postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo.
Nije svaki oblik vršnjačkog nasilja kazneno djelo. Međutim, kada nasilje prijeđe granicu i ostvare se obilježja kaznenog djela, uključuju se policija, tužiteljstvo i sud. Svaki slučaj treba promatrati pojedinačno, uzimajući u obzir težinu događaja, posljedice za dijete i sve okolnosti koje su dovele do nasilja, naglašava Aničić za čitatelje portala Jabuka.tv.
Protokol predviđa neodgodivo uključivanje policije kada je djetetu potrebna fizička zaštita, kada postoji sumnja na kazneno djelo, u slučajevima ozbiljnih oblika zlostavljanja te kada odrasla osoba u školu unosi oružje ili druge opasne predmete.
Što učiniti ako škola nije reagirala?
Roditelji koji smatraju da škola nije postupila primjereno trebali bi najprije zatražiti informacije o tome što je poduzeto te razgovarati s razrednikom, stručnom službom ili ravnateljem škole.
Ako smatraju da problem nije riješen, mogu zatražiti postupanje prosvjetne inspekcije. Ako postoje okolnosti koje upućuju na moguće kazneno djelo, roditelji se mogu i trebaju obratiti policiji, neovisno o tome što škola već poduzima, pojasnio je Aničić.
Posebno je važno nasilje prijaviti što prije kako bi dijete bilo pravodobno zaštićeno, a nadležni mogli utvrditi okolnosti događaja dok su informacije još dostupne i pouzdane.
Kod elektroničkog nasilja važnu ulogu mogu imati snimke zaslona, poruke, fotografije, videosnimke i podaci o vremenu objave.
Takve je sadržaje važno sačuvati i ne brisati jer mogu biti važni za utvrđivanje svih okolnosti događaja, naglasio je pravni stručnjak Josip Aničić.
Osvetnička pornografija i novi zakon u FBiH: Ovo trebate znati ako ste žrtva digitalnog nasilja
Zataškavanje može imati ozbiljne posljedice
Protokol jasno određuje obveze ravnatelja, razrednika, nastavnika, stručnih suradnika, dežurnih djelatnika, pomoćnog osoblja i školskog koordinacijskog tima. Za njegovu primjenu u školi odgovoran je ravnatelj, koji najmanje dva puta godišnje mora izvijestiti nastavničko vijeće i školski odbor o evidentiranim slučajevima, poduzetim mjerama i njihovim učincima.
Aničić upozorava da svjesno prešućivanje ozbiljnog nasilja ili propuštanje zakonom propisanih radnji ne mora ostati samo unutarnje pitanje škole.
Ako netko tko je odgovoran za postupanje u školi svjesno prešuti ozbiljan slučaj nasilja ili ne poduzme ono što je dužan prema zakonu, za to može odgovarati. Ovisno o okolnostima i težini propusta, takvo postupanje može imati i kaznenopravne posljedice, dodao je Aničić.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels / privatna arhiva)
