Majstorska cesta, gotovo 200 godina stara prometnica preko Velebita, i danas povezuje Sveti Rok i Obrovac te slovi za jednu od najljepših panoramskih ruta u Hrvatskoj.
Duga 41 kilometar, ova transvelebitska cesta vodi preko prijevoja Mali Alan i spektakularnim serpentinama spaja Liku i Dalmaciju.
Otvorena je 1832. godine, a bila je prva suvremena cestovna poveznica južne i sjeverne Hrvatske. Ime je dobila prema njemačkoj riječi meisterstück, što znači remek-djelo.
Bečki dvor tražio kraći put do Zadra
Priča o njezinoj gradnji počela je još 1819. godine, kada je bečki dvor odlučio izgraditi novu prometnicu preko Velebita kako bi olakšao trgovački i poštanski promet.
Radovi su počeli 1825. godine, a do 1827. izgrađena je 24 kilometra duga dionica od Obrovca preko Podpraga, Praga i Kraljičinih vrata do Malog Alana, tadašnje granice Dalmacije.
Nakon toga izgrađena je i 17 kilometara duga lička dionica od Malog Alana do Svetog Roka, gdje se cesta povezivala s postojećom Dalmatinskom cestom.

Foto: Unsplash
Na čelu cijelog pothvata bio je Josip Kajetan Knežić, hrvatski vojni graditelj iz Petrinje, bojnik austrijske vojske i samouki inženjer poznat po gradnji cesta u kršu.
Majstorska cesta bila je njegovo prvo iskustvo s planinskim prometnicama, no izvedena je toliko uspješno da je odmah prozvana Majstorskom.
Kilogram zlata za kilogram probijenog kamena
Gradnja se odvijala u iznimno zahtjevnim uvjetima, bez strojeva, na surovom kršu i pod udarima snažne velebitske bure.
Radnici su ručno probijali stijene, a iz tog vremena potječe i poznata legenda prema kojoj im je obećan kilogram zlata za svaki kilogram probijenog kamena.
Posebno se isticao način na koji je Knežić trasu proveo strmom velebitskom padinom, s brojnim serpentinama između klisura i kamenih kukova.
Maksimalni nagib ceste iznosio je do 5,5 posto, što je, prema navodima Parka prirode Velebit, u skladu i sa suvremenim propisima za gradnju prometnica.
View this post on Instagram
Stoljeće bila jedna od najvažnijih prometnica
Nakon otvorenja Majstorskom cestom odvijao se intenzivan trgovački i poštanski promet između Beča i Zadra.
Kirijaši su prevozili robu, diližanse putnike i poštu, dok su pastiri stada vodili prema velebitskim pašnjacima.
Promet je naglo oslabio nakon izgradnje ličke željezničke pruge 1925. godine. Nekadašnja žila kucavica tada se postupno pretvorila u mirnu planinsku cestu, što je pomoglo da do danas sačuva svoj izvorni izgled.
Na opasnosti nekadašnjih putovanja podsjeća i spomenik oružniku Francescu Fracassu, koji je stradao štiteći cestu i putnike od 22 razbojnika.
Uz trasu se i danas mogu vidjeti ruševine nekadašnjih austrougarskih svratišta u kojima su se putnici sklanjali od hladnoće, zvijeri i razbojnika.
Tulove grede, legende i filmovi o Winnetouu
Jedna od najpoznatijih atrakcija uz Majstorsku cestu su Tulove grede, impozantni vapnenački kukovi uz koje su vezane brojne narodne predaje.
View this post on Instagram
U pričama se spominju zmajevi, velebitske vile i Crna Kraljica, mitsko biće po kojemu je ime dobio prijevoj Kraljičina vrata.
Podno Tulovih greda snimani su i dijelovi filmova o Winnetouu, nastalih prema romanima Karla Maya.
Priprema se projekt obnove
Projekt sanacije Majstorske ceste prijavljen je na poziv Ministarstva kulture i medija za programe zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara za 2026. godinu.
O obnovi su na sastanku u Lovincu razgovarali predstavnici Ličko-senjske i Zadarske županije te općina Lovinac i Karlobag.
Istaknuto je kako bi obnova pridonijela očuvanju kulturne baštine i daljnjem razvoju turizma na Velebitu.
Do realizacije projekta cesta ostaje prohodna. Riječ je o održavanom makadamu koji se može prijeći osobnim automobilom, uz panoramske poglede koji se protežu od kanjona Zrmanje do otvorenog mora, prenosi Putni kofer.
(www.jabuka.tv | Foto: Unsplash)

