Zašto Nijemci gotovo nemaju klima-uređaje iako su ljeta sve toplija?

Dok su klima-uređaji u SAD-u i dijelovima Azije gotovo neizostavni, u Njemačkoj ih ima tek mali dio kućanstava, no sve češći toplinski valovi postupno mijenjaju navike.

U mnogim europskim zemljama, osobito na sjeveru kontinenta, zaštita od ljetnih vrućina još se uglavnom svodi na spuštanje roleta, korištenje ventilatora i rashlađivanje hladnim napitcima.

Prema podacima američkog Ministarstva energetike, klima-uređaj u domu ima oko 90 posto stanovnika SAD-a. U Europi je taj udio približno 20 posto, uz velike razlike među državama.

U Španjolskoj sustav hlađenja ima približno polovica kućanstava, dok je u Njemačkoj taj udio tek oko šest posto.

Glavni razlog je to što se klima-uređaji donedavno nisu smatrali nužnima u velikom dijelu Europe, posebno u sjevernim zemljama, piše Dw.com.

Toplinski valovi postaju sve češći

Visoke temperature oduvijek su bile dio europskih ljeta, ali dugotrajni toplinski valovi koji ugrožavaju zdravlje ljudi, infrastrukturu i ekosustave sve češće postaju uobičajena pojava.

Međuvladin panel Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama upozorio je da se ekstremne vrućine, osobito u zapadnoj Europi, povećavaju brže nego što su raniji klimatski modeli predviđali.

Analiza europskog istraživačkog partnerstva ClimaMeter pokazala je da su temperature u lipnju 2026. bile između dva i četiri Celzijeva stupnja više nego što bi bile u sličnim vremenskim uvjetima krajem 20. stoljeća.

Talijanski istraživač Tommaso Alberti upozorio je da takve temperature uzrokuju nagli rast potražnje za električnom energijom potrebnom za hlađenje.

Potražnja za klima-uređajima i drugim rashladnim uređajima u Njemačkoj porasla je za 75 posto između 2019. i 2024. godine.

Hlađenje se još smatra luksuzom

Unatoč rastu potražnje, u Europi i dalje postoji određen otpor prema klima-uređajima, tvrdi zamjenik glavnog tajnika udruženja Eurovent Stijn Renneboog.

U savjetima o tome kako se rashladiti, koji kruže društvenim mrežama, još uvijek vidim preporuke da se izbjegava korištenje klima-uređaja.

Prema njegovim riječima, hlađenje se i dalje prečesto smatra luksuzom, iako visoke temperature predstavljaju ozbiljan rizik za javno zdravlje.

U Europi se svake godine bilježe deseci tisuća smrti povezanih s vrućinama.

Europski domovi građeni su za zimu

Brojne kuće i stanovi u Njemačkoj i drugim dijelovima sjeverne Europe projektirani su tako da zadržavaju toplinu tijekom hladnijih mjeseci, ali ne i da osiguravaju učinkovito hlađenje ljeti.

Jedno istraživanje pokazalo je da je gotovo polovica ispitanika u Europskoj uniji pokušala smanjiti temperaturu u domu boljom izolacijom i zaštitom od sunca. Ipak, sve veći broj građana razmatra i kupnju klima-uređaja.

Dani slabog korištenja klima-uređaja u Europi bliže se kraju, ocijenio je Helge Brinkmann iz Boston Consulting Groupa.

Ugradnja sustava hlađenja u starije europske zgrade često je složena. Dok se takva tehnologija lako ugrađuje u nove stambene i poslovne objekte, prilagodba postojećih zgrada zahtijeva veće zahvate.

Dodatne prepreke postoje u povijesnim gradskim jezgrama, gdje se moraju poštovati estetski i regulatorni uvjeti.

Problem za stanare i građane s nižim prihodima

Mnogi najmoprimci ne mogu ugraditi klima-uređaj zbog pravila vlasnika ili ne žele ulagati veće iznose u nekretninu koja nije njihova.

To je posebno izraženo u državama poput Njemačke, Danske i Austrije, gdje približno polovica stanovništva živi u unajmljenim stanovima.

Važan čimbenik je i cijena. Zbog rasta cijena energije hlađenje doma postaje sve skuplje, a 38 posto ispitanika u istraživanju provedenom u EU navelo je da si ne može priuštiti održavanje ugodne temperature u domu tijekom ljeta.

Istraživanja upozoravaju da bi porast potrebe za hlađenjem mogao nerazmjerno pogoditi kućanstva s nižim prihodima.

Renneboog smatra da bi se i mogućnost sigurnog hlađenja doma trebala početi promatrati kao osnovna potreba.

Dok se grijanje zimi smatra osnovnom potrebom, nemogućnost održavanja sigurne temperature u zgradama tijekom ljeta također postaje ozbiljan društveni i javnozdravstveni problem.

Klima-uređaji dodatno opterećuju okoliš

Ekološki razlozi također su usporili širenje klima-uređaja u Europi.

Potrošnja energije za hlađenje zgrada u Europskoj uniji kontinuirano raste, osobito od 2020. godine. Prema podacima Eurostata, potrošnja energije za grijanje zgrada blago se smanjila tijekom 2024., dok je za hlađenje potrošeno 15,3 posto više energije nego godinu ranije.

Na globalnoj razini hlađenje čini približno deset posto ukupne godišnje potražnje za električnom energijom.

Budući da se velik dio električne energije još proizvodi iz fosilnih goriva, sve veća uporaba klima-uređaja može dodatno povećati emisije i pridonijeti zagrijavanju planeta.

Istraživanja su pokazala i da klima-uređaji ispuštanjem toplog zraka mogu dodatno povisiti vanjsku temperaturu u gradovima.

S druge strane, europski prijelaz na čišće izvore energije mogao bi smanjiti taj problem. Istodobno se povećava potrošnja energije za hlađenje, ali smanjuje potreba za grijanjem tijekom zime.

Koje su alternative klima-uređajima?

Nove zgrade mogu se projektirati tako da imaju manju potrebu za aktivnim hlađenjem. Među mogućim rješenjima su:

• bolji prirodni protok zraka kroz prostorije
• građevinski materijali koji manje zadržavaju toplinu
• rolete, tende i nadstrešnice koje štite od sunca
• toplinske crpke koje mogu grijati i hladiti prostor
• zelenilo i vodene površine koje ublažavaju učinak urbanih toplinskih otoka

Pojedini europski gradovi razvijaju i zajedničke sustave hlađenja. U Parizu, Stockholmu i Kopenhagenu koristi se daljinsko hlađenje, pri kojem rashlađena voda kroz podzemne cijevi opskrbljuje veći broj zgrada.

Sve važniju ulogu imaju i pametne tehnologije sa senzorima i umjetnom inteligencijom. Takvi sustavi mogu nove klima-uređaje učiniti i do 40 posto učinkovitijima, čime se smanjuju potrošnja energije i emisije.

(www.jabuka.tv | Foto: Unsplash)