Hrvatska udruga digitalnih izdavača (HUDI), uz potporu Agencije za elektroničke medije (AEM), objavila je rezultate opsežnog istraživanja o navikama korištenja medija, povjerenju u izvore informacija i medijskoj pismenosti Generacije Z.
Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od tisuću mladih u dobi od 16 do 30 godina.
Nalazi otkrivaju izrazit paradoks digitalne generacije: iako mladi gotovo sav sadržaj konzumiraju na društvenim mrežama, najveće povjerenje i dalje pridaju tradicionalnim hrvatskim medijima. Neovisno o kanalu, za Generaciju Z presudne su kvaliteta i argumentiranost sadržaja te transparentnost izvora – što otvara jasan prostor za odgovorne izdavače i vjerodostojno novinarstvo u digitalnom okruženju.
Društvene mreže vode u konzumaciji, tradicionalni mediji u povjerenju
Među mladima dominiraju digitalne i video platforme kao primarni kanali informiranja. Društvene mreže prednjače s velikim odmakom, dok tradicionalni mediji bilježe znatno manju upotrebu, što ukazuje na strukturni zaokret Generacije Z prema digitalnom okruženju:
- Društvene mreže: 68,9% ispitanika koristi ih nekoliko puta dnevno za informiranje.
- Tradicionalni mediji (online portali i TV): Prati ih 34% ispitanika nekoliko puta dnevno.
- Radio: Bilježi upotrebu od 13,8%.
- Tisak: Koristi ga svega 5,0% mladih.
No, kada se mjeri povjerenje, slika se obrće. Generacija Z najviše vjeruje upravo onim kanalima koje najmanje koristi (radiju, tisku, televiziji te online portalima), a najmanje TikToku i sadržaju influencera, koje pritom konzumira najčešće.
U izravnoj usporedbi, hrvatski mediji uvjerljivo nose najvišu razinu povjerenja, slijede društvene mreže, dok influenceri zauzimaju posljednje mjesto. Zanimljivo je i da povjerenje u pojedini medijski portal izravno prati njegovu čitanost – portali koji se više čitaju uživaju i veće povjerenje, čime se potvrđuje model u kojem poznavanje branda gradi vjerodostojnost.
Što gradi povjerenje kod mladih?
- Hrvatski portali: Povjerenje najviše ovisi o kvaliteti sadržaja i transparentnosti izvora.
- Društvene mreže: Glavni faktor povjerenja su argumentiranost i provjerenost informacija.
- Influenceri: Presudne su kvaliteta i argumentiranost sadržaja (znatno više nego broj pratitelja), a najveće povjerenje uživaju oni s edukativnim i znanstvenim sadržajem.
- Visoka samoprocjena medijske pismenosti, ali ne uvijek i u praksi
Generacija Z sebe vidi kao medijski pismenu generaciju:
- 77,6% ispitanika tvrdi da razumije razliku između vijesti, komentara i oglasa.
- 76,0% ispitanika svjesno je kako algoritmi utječu na sadržaj koji im se prikazuje.
Znanje o medijima i provjeri informacija najčešće stječu samostalnim istraživanjem, pri čemu su društvene mreže kao izvor znanja gotovo izjednačene sa školom i fakultetom.
Kultura dijeljenja sadržaja relativno je odgovorna: 65,1% ispitanika uvijek ili često provjerava istinitost vijesti prije nego što ih podijeli. Kada se ipak dijeli bez provjere, glavni okidač nije politički ili osobni motiv, nego emocionalni apel sadržaja – zanimljiva, šokantna ili zabavna vijest.
Kraj ere savršenstva: Zašto generacija Z više ne objavljuje na Instagramu?
Jaz između stava i ponašanja: Tek svaki deseti provjerava činjenice
Najvažniji nalaz istraživanja krije se u raskoraku između svijesti i djelovanja. Mladi prepoznaju opasnost dezinformacija: smatraju da društvene mreže ubrzavaju njihovo širenje, da influenceri imaju velik utjecaj na formiranje mišljenja te da bi trebali snositi odgovornost.
U pogledu provjere činjenica postoji jasan konsenzus:
- 79,5% smatra fact-checking korisnim alatom za suzbijanje dezinformacija.
- 79,0% drži da bi on trebao biti obvezan dio novinarskog izvještavanja.
- 79,2% podržava uvođenje edukacije o fact-checkingu za učenike i studente.
Ipak, u stvarnom ponašanju otkriva se ključni jaz: tek 10,9% pripadnika Generacije Z uvijek koristi metode provjere činjenica, dok dodatnih 26,3% to čini često. Oni koji provjeravaju, najčešće posežu za generaliziranim tražilicama, dok su specijalizirani alati još uvijek marginalno prisutni.
Širenje mandata: Osnovana Radna skupina za integritet sadržaja
Prepoznajući rastuću važnost vjerodostojnog medijskog sadržaja i sve složeniji digitalni ekosustav, HUDI je proširio opseg djelovanja svoje dosadašnje radne skupine za fact-checking, koja od sada nosi naziv Radna skupina za integritet sadržaja.
Promjena naziva odraz je proširenog mandata skupine, koja će se ubuduće baviti:
- Očuvanjem vjerodostojnosti sadržaja,
- Praćenjem i analizom utjecaja umjetne inteligencije na sadržaj,
- Prepoznavanjem i suzbijanjem dezinformacija te
- Razvojem smjernica i praksi za odgovorno stvaranje sadržaja na digitalnom tržištu.
Za predsjednicu Radne skupine izabrana je dr. sc. Marija Slijepčević, koja je tom prigodom poručila:
Integritet sadržaja danas postaje jedno od ključnih pitanja digitalnog informacijskog prostora. Provjera činjenica njegov je važan dio, ali jednako su važni transparentnost, odgovorna primjena umjetne inteligencije i očuvanje povjerenja publike. Vjerujem da će radna skupina ostati mjesto suradnje stručnjaka iz različitih područja te razvoja konkretnih preporuka i dobrih praksi za hrvatski medijski prostor.
O istraživanju i HUDI-ju
Cilj istraživanja bio je ispitati stavove i ponašanja Generacije Z vezana uz korištenje medija, povjerenje u medije i medijsku pismenost. Provedeno je online metodom na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika u dobi od 16 do 30 godina, regrutiranih putem online panela, u razdoblju od 19. ožujka do 7. travnja 2026. godine. Upitnik je obuhvatio module o korištenju i povjerenju u izvore informacija, medijskoj pismenosti, stavovima o fact-checkingu te poznavanju platforme “Točno tako” i kampanje “Važno je znati kad se plati”, piše HUDI.hr.
Izvršni odbor HUDI-ja čine: Igor Cenić (član upravnog odbora Hanza Medije) Marin Katušić (direktor monetizacije, Index promocija), Tonko Weissmann (izvršni potpredsjednik i član uprave RTL-a Hrvatska), Domagoj Repač (direktor digitalnog odjela Nove TV), Miran Pavić (osnivač i direktor Presshaus), Zoran Turković (izvršni direktor i član uprave u 24sata i predsjednik HUDI-ja).
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
To se i tražilo,da mladi i malo manje mladine rade ništa,da bar pomognu starim roditeljima,obratno je.