Bosna i Hercegovina ponovno je stavljena na sivu listu Radne skupine za financijsko djelovanje (FATF) zbog propusta u obrani financijskog sustava od pranja novca i financiranja terorizma.
Predsjednica FATF-a Elisa de Anda Madrazo pojasnila je kako vlasti nisu poduzele dovoljno aktivnosti da zaštite sustav te da je nužno pojačati nadzor nad bankarskim sektorom.
Zbog ove odluke, sve transakcije iz BiH prema inozemstvu i obrnuto bit će usporene i pod posebnim nadzorom, dok će domaće banke od građana i tvrtki tražiti znatno više dokumentacije i dokaza o podrijetlu novca.
Bosna i Hercegovina je na plenarnoj sjednici dodana na sivu listu jer je potrebno dodatno raditi na jačanju njezine obrane od kriminalaca i terorista koji zloupotrebljavaju njezin financijski sustav te osigurati učinkovit nadzor nad bankarskim sektorom, istaknula je Madrazo.
Uz BiH, na sivu listu pod pojačani monitorig stavljen je i Irak, dok su s nje uklonjene Albanija, Kajmanski Otoci, Jordan i Panama.
Ekonomski udarac: koliko siva lista zapravo košta?
Najveće posljedice povratka na sivu listu pretrpjet će gospodarstvo.
Dugogodišnje međunarodne ekonomske studije i analize MMF-a pokazuju da ova vrsta tehničkog progona s tržišta kapitala nanosi mjerljivu financijsku štetu:
- Pad kapitalnih priljeva za 7,6 % BDP-a: prema istraživanjima koja koriste strojno učenje, ulazak na sivu listu u prosjeku uzrokuje pad ukupnih kapitalnih priljeva u visini od 7,6 % bruto domaćeg proizvoda zemlje.
- Smanjenje stranih investicija (FDI): priljev izravnih stranih ulaganja u prosjeku pada za 3 %, dok se portfeljne investicije smanjuju za 2,9%. Strani investitori po pravilu potpuno izbjegavaju države s ove liste.
- Pad međunarodnih plaćanja do 10 %: analiza podataka sustava SWIFT potvrđuje da siva lista dovodi do smanjenja prekograničnih plaćanja koje država prima iz svijeta za desetinu, što domaćim tvrtkama donosi spore transfere i znatno veće troškove poslovanja.
- Smanjenje prekograničnih obveza banaka za 16 %: inozemni priljevi prema domaćim bankama drastično padaju jer međunarodne financijske institucije primjenjuju pojačanu dubinsku primjenu (enhanced due diligence).
Glavni pokretač ove štete je obrambena reakcija stranih banaka. Zbog domaćih zakona, inozemni financijski posrednici moraju trošiti dodatno vrijeme i novac na provjeru transakcija iz BiH.
Kako bi izbjegle te troškove, mnoge strane banke jednostavno prekidaju suradnju s klijentima iz rizičnih zemalja, što je proces poznat kao de-risking.
Da bi se BiH skinula s ove liste, vlasti će morati provesti opsežnu pravnu i institucionalnu reformu AML/CFT kontrolnog okvira.
Dosadašnja praksa nudi nadu – od 125 država koje je FATF do sada nadzirao, njih 76 uspješno je uklonjeno s popisa nakon ispunjavanja tehničkih uvjeta.
(www.jabuka.tv | Foto: ilustracija)
