Pametni satovi i fitness trackeri mogu biti korisni za praćenje općih trendova, ali šest popularnih zdravstvenih pokazatelja često prikazuju kao procjene, a ne kao potpuno točne podatke.
Pametni satovi već su godinama među najpopularnijim uređajima za praćenje zdravlja, treninga i svakodnevne aktivnosti. Ipak, podaci koje prikazuju ne bi se uvijek trebali uzimati kao konačna istina.
Mnogi korisnici prepoznat će situaciju u kojoj se nakon treninga osjećaju dobro, dok im pametni sat pokazuje drukčiju sliku: slabiji kondicijski rezultat, manju potrošnju kalorija ili preporuku za dulji odmor.
Razlog je jednostavan: pametni satovi i fitness trackeri nisu uvijek potpuno točni. Većinu naprednih metrika ne mjere izravno, nego ih procjenjuju na temelju senzora, algoritama i podataka o kretanju.
To ne znači da su podaci beskorisni. Nosivi uređaji mogu pomoći u praćenju općih trendova kroz dulje razdoblje, ali dnevne oscilacije i pojedinačne brojke treba uzimati s oprezom.
Potrošene kalorije
Jedna od najpopularnijih značajki pametnih satova je praćenje potrošenih kalorija, no upravo tu mogu nastati značajna odstupanja.
Nosivi uređaji mogu podcijeniti ili precijeniti potrošnju energije za više od 20 posto, a pogreške se razlikuju ovisno o vrsti aktivnosti.
Veća odstupanja mogu se pojaviti kod:
- treninga snage,
- vožnje bicikla,
- intervalnog treninga visokog intenziteta,
- aktivnosti koje ne uključuju uobičajeno kretanje ruku.
To je važno jer mnogi korisnici na temelju tih brojki odlučuju koliko će jesti. Ako sat precijeni potrošene kalorije, osoba može unijeti više hrane nego što joj je potrebno. Ako ih podcijeni, može unositi premalo hrane, što može loše utjecati na trening i oporavak.
Brojanje koraka
Broj koraka dobar je pokazatelj opće tjelesne aktivnosti, ali ni ta metrika nije savršena.
Pametni satovi mogu podcijeniti broj koraka za oko 10 posto u uobičajenim uvjetima vježbanja. Točnost se dodatno smanjuje kada pokreti ruku nisu prirodni ili su ograničeni.
Primjerice, sat može slabije brojati korake tijekom guranja kolica, nošenja utega ili hodanja uz smanjen zamah ruku, jer se mnogi uređaji oslanjaju upravo na pokrete ruke za registraciju koraka.
Otkucaji srca
Pametni satovi puls procjenjuju pomoću senzora koji mjere promjene u protoku krvi kroz vene na zapešću. Ta metoda može biti prilično točna u mirovanju ili pri niskom intenzitetu aktivnosti.
Međutim, s povećanjem intenziteta treninga točnost može padati. Na očitanje pulsa mogu utjecati pokreti ruke, znoj, ton kože i način na koji je sat pričvršćen.
To može biti posebno važno za osobe koje trening vode prema zonama otkucaja srca, jer i manje pogreške mogu dovesti do vježbanja pogrešnim intenzitetom.
Praćenje sna
Gotovo svaki pametni sat korisnicima prikazuje rezultat sna i noć dijeli na faze laganog, dubokog i REM sna.
Ipak, za precizno mjerenje sna koristi se polisomnografija, laboratorijski test koji bilježi moždanu aktivnost. Pametni satovi san procjenjuju na temelju pokreta i otkucaja srca.
Zbog toga mogu relativno dobro procijeniti kada korisnik spava ili je budan, ali su znatno manje precizni u prepoznavanju pojedinih faza sna.
Rezultati oporavka
Mnogi uređaji prikazuju metrike poput spremnosti, oporavka ili preporučenog odmora. Ti rezultati najčešće se temelje na varijabilnosti otkucaja srca i podacima o snu.
Varijabilnost otkucaja srca pokazuje kako tijelo reagira na stres, a u laboratorijskim uvjetima mjeri se elektrokardiogramom. Pametni satovi procjenjuju je senzorima na zapešću, što povećava mogućnost pogreške.
Ako su i varijabilnost otkucaja srca i kvaliteta sna procijenjeni netočno, tada ni rezultat oporavka ne mora pouzdano odražavati stvarno stanje organizma.
VO₂max
Pametni satovi često prikazuju i procjenu VO₂max, odnosno maksimalne količine kisika koju tijelo može iskoristiti tijekom vježbanja.
Najpreciznije mjerenje VO₂max uključuje nošenje maske kojom se analizira količina udahnutog i izdahnutog kisika. Pametni sat to ne može izravno mjeriti, nego vrijednost procjenjuje prema pulsu i kretanju.
Zbog toga uređaji mogu precijeniti VO₂max kod manje aktivnih osoba, a podcijeniti ga kod osoba u boljoj formi.
Brojke nisu sve
Pametni satovi mogu biti koristan alat, ali ne bi trebali zamijeniti osobni osjećaj, praćenje oporavka i zdrav razum.
Najkorisnije ih je promatrati kroz širu sliku: trendove kroz tjedne i mjesece, promjene u navikama, opterećenju i oporavku. Pojedinačne brojke nakon jednog treninga ili jedne noći sna ne moraju biti presudne.
Osim onoga što prikazuje sat, važno je obratiti pozornost na to kako se osjećate, kako spavate, koliko ste umorni i kako se oporavljate nakon aktivnosti, piše Sciencealert.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
