Banane su među najpopularnijim voćem na svijetu, no ni s ovom zdravom namirnicom ne treba pretjerivati, osobito ako osoba ima probleme s bubrezima ili mora paziti na šećer u krvi.
Banane su praktične, zasitne i dostupne tijekom cijele godine. Bogate su ugljikohidratima, vlaknima, vitaminom B6 i kalijem, zbog čega ih mnogi biraju kao brzi međuobrok, dodatak doručku ili obrok prije treninga.
Jedna banana srednje veličine ima oko 105 kalorija, oko 27 grama ugljikohidrata i približno 422 miligrama kalija.
Ipak, kao i kod drugih namirnica, važna je količina. Prevelik unos banana može kod nekih osoba izazvati probavne tegobe, povećati unos kalorija ili utjecati na razinu šećera u krvi.
Koliko banana dnevno je dovoljno?
Za većinu zdravih osoba jedna do dvije banane dnevno smatraju se razumnom količinom, osobito ako su dio raznolike prehrane.
Tri banane dnevno mogu biti prihvatljive kod osoba koje su fizički aktivne i imaju uravnotežen ostatak prehrane, ali veće količine svakodnevno nisu potrebne većini ljudi.
Važno je naglasiti da se prehrana ne bi trebala temeljiti na jednoj namirnici, koliko god ona bila zdrava. Tijelu su potrebni različiti izvori vitamina, minerala, vlakana, proteina i zdravih masnoća.
Kalij je važan, ali oprez je potreban kod bolesti bubrega
Banane su poznate kao dobar izvor kalija, minerala važnog za rad mišića, živčanog sustava i srca. Međutim, previsoka ili preniska razina kalija u krvi može biti opasna, a na nju utječu prehrana, lijekovi i rad bubrega.
Kod zdravih osoba bubrezi najčešće uspješno reguliraju višak kalija. No osobe koje imaju kroničnu bolest bubrega, određene srčane bolesti ili uzimaju lijekove koji utječu na kalij trebale bi biti opreznije.
National Kidney Foundation navodi da osobe s bolestima bubrega moraju pratiti unos kalija jer ga bubrezi kod njih mogu teže izlučivati iz organizma.
Mogući znakovi previsoke razine kalija mogu uključivati slabost mišića, umor ili poremećaje srčanog ritma, no takva stanja zahtijevaju liječničku procjenu.
Banane i šećer u krvi
Zrele banane sadrže prirodne šećere, zbog čega mogu utjecati na razinu glukoze u krvi, osobito ako se jedu u većoj količini ili same, bez drugih namirnica.
Osobe koje imaju dijabetes, inzulinsku rezistenciju ili moraju paziti na unos ugljikohidrata trebale bi banane uklopiti u ukupni dnevni plan prehrane.
U praksi je često bolji izbor pojesti bananu uz izvor proteina ili zdravih masnoća, primjerice jogurt, orašaste plodove ili zobene pahuljice, jer takva kombinacija može pomoći sporijem porastu šećera u krvi.
Mogu utjecati i na tjelesnu težinu
Banane same po sebi ne debljaju, ali višak kalorija tijekom dana može dovesti do povećanja tjelesne težine.
Ako osoba dnevno pojede više banana uz uobičajene obroke i međuobroke, ukupni kalorijski unos može brzo porasti. To je osobito važno kod osoba koje pokušavaju smršavjeti ili održavati postojeću tjelesnu težinu.
S druge strane, jedna banana može biti puno bolji izbor od slatkiša, grickalica ili industrijski prerađenih međuobroka.
Tko treba posebno paziti?
Na količinu banana posebno bi trebale paziti osobe koje imaju:
- kroničnu bolest bubrega,
- povišen kalij u krvi,
- dijabetes ili probleme s regulacijom šećera,
- probavne tegobe nakon konzumacije banana,
- prehranu s ograničenim unosom ugljikohidrata.
Za većinu zdravih osoba banane su siguran i koristan dio prehrane, ali ne bi ih trebalo jesti u velikim količinama iz dana u dan.
Najbolje ih je kombinirati s drugim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mliječnim proizvodima, orašastim plodovima i drugim kvalitetnim namirnicama.
Drugim riječima, jedna do dvije banane dnevno za većinu ljudi neće biti problem. No ako postoje zdravstvene tegobe, osobito vezane uz bubrege, srce ili šećer u krvi, količinu banana najbolje je uskladiti s liječnikom ili nutricionistom.
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
