Riba se smatra jednom od najzdravijih namirnica, no nisu sve vrste jednako preporučljive za čestu konzumaciju, osobito kada je riječ o velikim grabljivicama koje mogu sadržavati više žive.
Riba je važan dio uravnotežene prehrane jer sadrži vrijedne bjelančevine, vitamine, minerale i omega-3 masne kiseline.
Ipak, stručnjaci upozoravaju kako se kod nekih vrsta preporučuje umjerenost, posebno kod djece, trudnica i dojilja.
Najviše se govori o velikim predatorskim ribama, poput sabljarke, morskog psa i pojedinih vrsta tune. One su na vrhu prehrambenog lanca pa tijekom života mogu akumulirati veće količine žive.
Masna riba nije nužno nezdrava
Kada se govori o “nezdravoj” ribi, mnogi prvo pomisle na masnoću. Losos, skuša, haringa i slične vrste doista imaju više masti od bijele ribe poput oslića ili bakalara.
No to ne znači da ih treba izbjegavati.
Upravo su masnije ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, koje se povezuju s dobrobitima za srce i mozak.
Problem može nastati tek ako se jedu u prevelikim količinama ili ako osoba mora posebno paziti na unos kalorija.
Drugim riječima, masna riba nije neprijatelj, nego namirnica koju treba uklopiti u raznoliku prehranu.
Veći oprez kod velikih grabljivica
Ako se traže vrste ribe koje mogu biti problematične, pozornost se najčešće usmjerava na sadržaj teških metala, posebno žive.
Europska agencija za sigurnost hrane navodi kako se živa može nakupljati u velikim predatorskim ribama, među kojima se spominju morski pas, sabljarka te neke vrste tune, osobito velikooka i plavoperajna tuna.
Slične preporuke daju i američke zdravstvene agencije FDA i EPA, koje trudnicama, dojiljama, osobama koje mogu zatrudnjeti i djeci savjetuju izbor ribe s nižim udjelom žive.
To ne znači da ribu treba izbaciti iz prehrane. Naprotiv, preporuka je birati raznolike vrste, a one s većim udjelom žive jesti rjeđe.
Problem često nije riba, nego priprema
Riba može postati manje zdrav obrok i zbog načina pripreme.
Pečena riba, riba s roštilja ili kuhana riba obično su bolji izbor od pohane i duboko pržene ribe.
Prženjem se povećava količina kalorija i masnoća, osobito ako se koristi puno ulja ili se riba poslužuje s teškim umacima.
Tako ista vrsta ribe može biti vrlo kvalitetan obrok ili znatno lošiji izbor, ovisno o tome kako je pripremljena.
Koje vrste treba jesti umjereno?
Najviše opreza preporučuje se kod velikih predatorskih riba, poput sabljarke, morskog psa i pojedinih vrsta tune.
Umjerenost je dobra i kod industrijski prerađenih ribljih proizvoda, koji mogu sadržavati više soli i dodataka, kao i kod pohane i pržene ribe, osobito ako se često jede kao brza hrana.
Za većinu ljudi riba i dalje ostaje nutritivno vrijedna namirnica.
Najbolji izbor je raznolikost: kombinirati bijelu ribu, manje plave ribe poput sardine i inćuna te masnije vrste u umjerenim količinama.
Umjesto potpunog izbacivanja pojedinih namirnica, važnije je paziti na učestalost, porcije i način pripreme, prenosi Krstarica.
Ovo je najštetnija riba na svijetu, a ujedno i najprodavanija
(www.jabuka.tv | Foto: Pexels)
