Od torinskih kava specifičnih naziva do povijesnih bečkih salona, Europa nudi bogat jelovnik kofeinskih iskustava, podjednako ukorijenjenih u tradiciji i definiranih vrhunskim tehnikama kuhanja.
Etiopija se smatra rodnim mjestom kave, ali Europa je svakako mjesto gdje je ona odrasla. Vjeruje se da je iz Afrike kava stigla u Jemen u srednjem vijeku, a do 16. stoljeća i u Tursku.
Tijekom 17. stoljeća otomanski su veleposlanici darovali kavu plemićima u Parizu, a trgovci su je donijeli u Veneciju. Kavane su procvjetale diljem kontinenta — plodna, kofeinom potaknuta središta za neke od najistaknutijih umjetnika, filozofa i besposličara 20. stoljeća.
Ostalo je, srećom, povijest. Opuštanje uz kavu postojani je ritual koji podupire paneuropsku tradiciju.
National Geographic Traveller donosi sedam gradova u kojima ljubitelji kave mogu istražiti izobilje kavana, od tradicionalnih zrcalnih salona iz 1900-ih do minimalističkih suvremenih žarišta “trećeg vala” kave.
1. Beč
Beč je velika dama izvorne europske kavanske scene, a njegove raskošne, neorenesansne i neobarokne kavane iz 19. stoljeća bile su kolijevka kavanske kulture koja je danas upisana na UNESCO–ov popis nematerijalne kulturne baštine.
Započnite s wiener melange (inačica cappuccina obogaćena vrhnjem) u Cafeu Frauenhuber, najstarijoj bečkoj kavani, a zatim uživajte u svodovima i mramornim stupovima Cafea Central dok ispijate pjenasti einspänner (espresso s tučenim vrhnjem).
View this post on Instagram
Za nešto jače, Demelovi kolači i kaiserschmarrn (drobljene palačinke) nadopunjuju se kavama s likerom, a Cafe Landtmann — za koji se kaže da je bio omiljeno mjesto Sigmunda Freuda — priprema štrudlu od jabuka koja se savršeno sljubljuje s braunerom (espresso s mlijekom posluženim sa strane).
GOTA Coffee Experts, predvodnik bečke scene specijalitetnih kava, nudi radionice za bariste te poslužuje cold brew i flat white uz koktele na bazi kave.
Demel je jedno od omiljenih bečkih odredišta za kavu uz koju se poslužuju palačinke kaiserschmarrn s grožđicama namočenim u rumu.
2. Kopenhagen
Nordijsko svijetlo prženje definira većinu kave koja se konzumira u Danskoj, gdje se zrna prže na nižim temperaturama kraće vrijeme, čime se čuvaju prirodna kiselost i svijetle voćne note.
Radionice u Nordic Roasting Co u Kopenhagenu pravo su mjesto za učenje o toj umjetnosti i kušanje zrna s različitim stupnjevima prženja.
View this post on Instagram
Kavane u danskoj prijestolnici, kao što su Coffee Collective, Darcy’s Kaffe i Prolog Coffee, nude razna zrna i načine pripreme za izbirljive kavoljupce; dok su u pržionici-pekarnici Andersen & Maillard peciva jednako privlačna kao i pića.
Odlučite se za kroasan od badema ili isprobajte spandauer (klasično dansko pecivo punjeno kremom) uz sve, od espresso tonika do nitro cold brewa.
3. Pariz
Što bi Pariz bio bez kavana? To je nezamisliv koncept. Stoga privucite stolac u književnim znamenitostima Lijeve obale kao što su Les Deux Magots i Cafe de Flore, nekada popularnima među piscima poput Simone de Beauvoir i Ernesta Hemingwaya, i naručite cafe au lait.
View this post on Instagram
Taj glatki francuski klasik priprema se s kuhanom kavom umjesto espresso baze koja se koristi za latte.
Sjajni crveni zidovi, pozlaćeni portreti i lusteri Le Procopea — najstarije gradske kavane osnovane 1686. godine — prizivaju eru Voltairea i Rousseaua, a kaže se da je to prvo mjesto u Parizu koje je ponudilo posluživanje za stolom u porculanskim šalicama.
Moderne kavane poput Tanata i Substance Cafea zadovoljit će ljubitelje specijalitetnih kava svojim asortimanom vrhunskih zrna jedinstvenog podrijetla (single-origin), pažljivo prženih lokalno ili na licu mjesta.
4. Istanbul
Kada je kava stigla u Istanbul u 16. stoljeću, sultanu Sulejmanu se toliko svidjela da je imenovao kahvecibaşıja (glavnog majstora kave). Tako je započela velika tradicija kave koju je UNESCO 2013. uvrstio na popis nematerijalne kulturne baštine.
U turskoj kavi zrna se melju do konzistencije slične prahu i polako kuhaju u maloj posudi poznatoj kao džezva, kaže Ayse Kapusuz, edukatorica za tursku kavu koja organizira radionice u Londonu.
Poslužuje se neprocijeđena, što stvara punu, baršunastu teksturu. Upravo je talog ove guste kave iznjedrio običaj proricanja sudbine, kahve fali, koji interpretira oblike koje stvara soc kave.
Za klasičnu tursku kavu u Istanbulu Ayse preporučuje Hafiz Mustafa 1864, gdje se pića mogu upariti s lokumom.
Tu je i Kurukahveci Mehmet Efendi, obiteljska pržionica koja radi od 1871. godine, čija web stranica nudi vodič za kahve fali nakon što popijete kavu.
Modernizirajte tradiciju u Montag Coffeeju i Petra Roasting Co, gdje specijalitetne kave uključuju cold brew i dirty chai latte.
View this post on Instagram
5. Madrid
Cafe con leche, karakteristično španjolsko piće, priprema se od jednakih dijelova espressa i vrelih mlazova mlijeka. Isprobajte ga u Cafeu Comercial, u elegantnoj, središnjoj četvrti Chamberí, koji hrani i kofeinom napaja ljude od 1887. godine.
Madrid ima kavane koje bi mogle poslužiti kao filmski setovi — posjetite Cafe Manuelu, boemsko secesijsko mjesto, ili Ajenjo Cafe, koji djeluje kao vremenska kapsula iz 1800-ih.
View this post on Instagram
Mnogo se španjolske kave priprema metodom torrefacto, prženjem zrna sa šećerom koji izgara i daje zrnima tamnu glazuru.
Torrefacto potječe iz razdoblja nakon Građanskog rata, kada je kava bila rijetka i skupa, objašnjava Lauren Aloise, suosnivačica tvrtke za europske gastronomske ture Devour.
Sjajni premaz produžio je rok trajanja zrna uz intenziviranje okusa — karameliziranu, pomalo dimljenu gorčinu. Niste obožavatelj? Za kavu bez torrefacta posjetite specijalizirane pržionice kao što su Toma Cafe, La Bicicleta ili Hola Coffee.
6. Stockholm
Kava je stigla na skandinavske obale u 18. stoljeću, a Šveđani su je brzo prisvojili. Fika, društveni ritual druženja uz kavu i kolač, obilježava švedski dan, a pužići s cimetom (kanelbullar) popularan su prilog.
Ostali redoviti dodaci na ovom slatkom jelovniku uključuju kardemummabullar (pužići od kardamoma) i princeza-torte, biskvite u obliku kupole koji sadrže džem od malina i kremu od vanilije.
U Stockholmu je uspon specijalitetnih kava stavio fiku u suvremeni fokus. Mjesta poput Drop Coffeeja i Cafea Pascal nabavljaju zrna od neovisnih proizvođača diljem Afrike i Južne Amerike te ih prže u malim serijama.
U Johan & Nyströmu možete pronaći detaljne vodiče za pripremu raznih kava, dok Stora Bageriet nudi izbor kruha koji čini izvrstan doručak.
View this post on Instagram
7. Trst
Prvi espresso možda je skuhan u Torinu 1884. godine, ali talijanska kavanska kultura procvjetala je u sjeveroistočnom gradu Trstu, rodnom gradu Illy Caffèa.
Trst je bio ključna morska luka u Austro–Ugarskom Carstvu, a ukidanje poreza na kavu u 18. stoljeću dovelo je do eksplozije kavana diljem grada.
Njegova mjesta za kavu muzejski su dragulji. Raskošno ukrašeni stropovi s izrezbarenim anđelima nadziru posjetitelje u Antico Tommaseu od 1830. godine, dok su drvene oplate i venecijanske maske Caffèa San Marco san svakog maksimalista.
Upijte atmosferu nalik knjižnici u bivšem omiljenom mjestu Jamesa Joycea, Caffèu Pirona, ili uživajte u promatranju ljudi u bogato ukrašenom Caffèu degli Specchi, pravoj dvorani zrcala u kojoj se uz sve kave poslužuje i čašica čokolade — topla zimi, ohlađena ljeti.
Imajte na umu da se ovdje u Trstu stvari rade drugačije — od žargona za kavu do preferiranih šalica i čaša, kao i onoga što ide u njih.
Capo in B je vjerojatno najčešća narudžba — espresso s pjenastim mlijekom poslužen u maloj čaši (“b” označava bicchiere, što znači čaša) — dok se obični espresso naziva jednostavno nero.
Ublažite neizbježno preopterećenje kofeinom uz strucolo (štrudlu) ili presnitz (spiralno pecivo punjeno orašastim plodovima).
(www.jabuka.tv | Foto: Instagram)
