Tišina, molitva i suze: Široki Brijeg obilježio tužnu obljetnicu raketiranja i šest ugašenih života

34. obljetnica raketiranja Širokoga Brijega od zrakoplova Jugoslavenske narodne armije obilježena je u utorak 7. travnja u Širokom Brijegu.

Širokobriježani su se, skupa s predstavnicima gradske i županijske vlasti, u utorak u jutarnjim satima prisjetili napada u kojima je, pred obiteljskim domovima u naselju Njivice, živote izgubilo šestero Širokobriježana: Božo Soldo (1953.), Jozo Hrkać (1968.), Rajko Hrkać (1968.), Mladen Hrkać (1972.), Josip Hrkać (1978.) i Veselko Topić (1940.).

Teške uspomene

Živi svjedoci tog dana sa suzama u očima prisjećaju se tih događaja.

Bio sam na straži gore na brdu i uvečer sam došao kući da obiđem obitelj. Tu su mi bili žena i troje djece. Prenoćio sam i ujutro planirao na brdo, izjavio je Jozo Mikulić, član inicijative za podizanje spomen-ploče.

Kako dodaje, ujutro se očuo zvuk sirena i zrakoplova.

Odmah sam obitelj smjestio u bunker i pošao na položaj. Nisam prošao ni 500-injak koraka kad su se čuli avioni. Odjednom je streslo, zdrmalo i vidio sam prašinu i dim ovdje. Kad sam došao na brdo, rekli su mi da ima poginulih pa sam se vratio ovdje. I na mojoj kući stakla su bila polupana, otvori stučeni. Ružno, ružno je to bilo, stradali su moji susjedi, opisao je svoja sjećanja Mikulić.

Žrtva koja obvezuje

Predsjednik Vlade Županije Zapadnohercegovačke Predrag Čović istaknuo je da se radi o jednom od najtužnijih dana u povijesti Širokog Brijega.

Na današnji dan, prije 34 godine, JNA – koja je trebala štititi ovaj narod – zločinački je napala grad Široki Brijeg. Nažalost, tog jutra, ne očekujući nikakva borbena djelovanja zrakoplova ljudi su bili vani i izgubili smo šest života u samom gradu Širokom Brijegu. To je bio u principu početak Domovinskog rata Hrvata u Bosni i Hercegovini, istaknuo je Čović.

Dodao je da žrtva šestero Širokobriježana obvezuje na obilježavanje ovakvih događaja kako bi i mladi znali čuvati vrijednosti stečene u Domovinskom ratu.

I naša djeca trebaju znati da moraju braniti neke vrijednosti za koje su ljudi devedesetih godina stali u obranu, odnosno krenuli u obranu svoga naroda, svojih domova i borili se za neke vrijednosti koje danas mi možda i ne cijenimo toliko. Međutim, to je pravo na različito mišljenje, pravo na političko organiziranje, pravo na svoj život, da budemo svoji na svome i da se ne stidimo reći da smo Hrvati i katolici, odnosno da možemo to reći i da nemamo nikakve posljedice, rekao je Čović.

34. obljetnica raketiranja #ŠirokiBrijeg: grad se prisjeća jednog od najtužnijih dana kada je živote izgubilo šest stanovnika ovog mjesta 🕯️ pic.twitter.com/onCIxx9M9m

— Jabuka.tv (@jabukatv) April 7, 2026

Širokobriješki gradonačelnik Ivo Pavković podsjetio je na važnost očuvanja spomena na ovaj događaj.

Danas se prisjećamo tragičnog dana ratne 1992. godine, kada je šest naših sugrađana izgubilo živote tu u agresorskom raketiranju Širokog Brijega. M smo tu danas da zapalimo svijeće, da položimo vijenac, da se njihova žrtva ne zaboravi. Mi moramo znati šta je bilo, što se dogodilo, da je naša prošlost bila teška i krvava, a svakako moramo biti okrenuti sadašnjosti da svi zajedno možemo graditi bolju i pošteniju budućnost za sve nas, rekao je Pavković.

Deseci okupljenih na obilježavanju

Program obilježavanja započeo je svetom misom zadušnicom za žrtve raketiranja u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu u 7 sati.

Obilježavanje je održano s početkom u 8 sati kod spomen-obilježja u Njivicama, gdje se okupilo više desetaka ljudi, među kojima su bili i članovi obitelji šestero stradalih mještana ovog naselja.

Svijeće su položili članovi obitelji žrtava, rodbina, prijatelji, susjedi te ostali građani. Također, svijeće su položili i predsjednik Vlade ŽZH Predrag Čović, ministar branitelja ŽZH Mladen Begić, gradonačelnik Širokoga Brijega Ivo Pavković te predsjednik Gradskog vijeća Širokoga Brijega Vilson Crnjac.

Molitvu za nevine žrtve prigodom obilježavanja predvodio je fra Miljenko Stojić, nakon čega su se nazočni razišli u miru.

Podsjećamo, dan nakon raketiranja Širokoga Brijega, točnije 8. travnja 1992. godine, Hrvatska zajednica Herceg-Bosna utemeljila je Hrvatsko vijeće obrane (HVO) kao oružanu snagu i najveće izvršno te upravno tijelo Herceg-Bosne.

(www.jabuka.tv)