Objavljena je karta Europe zasnovana na analizama pariteta kupovne moći (PPP) u kojoj se može vidjeti gdje plaća pokriva osnovne troškove.
Zemlje s najvišim indeksom kupovne moći:
- Luksemburg – oko 180
- Švicarska – preko 160
- Danska – preko 130
- Norveška, Švedska, Finska – preko 120
Što zapravo znači kupovna moć?
Kupovna moć nije samo ekonomski pokazatelj, ona izravno određuje kvalitetu života.
Prema definiciji OECD-a i Svjetske banke, ona pokazuje koliko robe i usluga građani mogu priuštiti za svoj prihod, uzimajući u obzir cijene u zemlji.
Razlika između indeksa 130 i 60 nije samo statistika, to je razlika između života s financijskom sigurnošću i života u kojem se svaki trošak pažljivo mjeri.
Ovu kartu analizirala je platforma Statista i odnosi se na prethodnu godinu.
Foto: Facebook
Vrh po kupovnoj moći
Tako zemlje sjeverne Europe i dalje drže vrh po kupovnoj moći.
Norveška, Švedska i Finska imaju indeks iznad 120, dok Danska prelazi čak 130.
Ipak, apsolutni lideri su male, ali i izuzetno bogate ekonomije poput Luksemburga (180) i Švicarske (više od 160).
Prema analizama OECD-a i Svjetske banke, ove zemlje imaju standard koji je daleko iznad europskog prosjeka.
Ekonomisti ističu da ove zemlje imaju ključnu prednost: visoku produktivnost, jake institucije i stabilna tržišta rada, što omogućuje realni rast plaća unatoč inflaciji.
Stagnacija kupovne moći
Zemlje poput Francuske (oko 112) i Velike Britanije (124), iako i dalje spadaju u razvijeni dio Europe, bilježe stagnaciju kupovne moći.
To je najviše zbog podataka Eurostata, u čijim podacima piše da je inflacija u posljednjih nekoliko godina u ovim državama “pojela” rast plaća, posebno u segmentima energije i hrane.
Španjolska ima indeks tek nešto veći od 100, dok Portugal s oko 60 pokazuje koliko realni standard može varirati i unutar Europske unije.
Češka i Poljska su blizu indeksa 100, a Rumunjska i Bugarska, koje imaju indeks nešto veći od 70, i dalje zaostaju, iako su se razlike smanjile u posljednjem desetljeću.
Kako stoji Balkan?
Kada je u pitanju Balkan, najbolji indeks imaju Slovenija (86) i Hrvatska (80,8).
Bosna i Hercegovina ima indeks 64,3, što je među najgorim ocjenama u Europi.
Ipak, Srbija stoji lošije s indeksom 59,1, Sjeverna Makedonija i Grčka 60,7, a Albanija ima uvjerljivo najniži indeks od 43,7.
Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, istaknuo je za Nezavisne.com da treba težiti tomu da stignemo Sloveniju i Hrvatsku prema paritetu kupovne moći.
Ovo govori da se u ovim zemljama Europske unije bolje živi za nekih 20 posto u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Smatram da možemo stići Bugarsku i Rumunjsku, iako su one članice EU-a 20 godina.
Životni standard u ovim zemljama tek je neznatno bolji nego u BiH. Ono što me iznenadilo jest da BiH ima veću kupovnu moć od Grčke. To se događa prvi put u novijoj povijesti, istaknuo je Đogo.
Radnik u Hrvatskoj u prosjeku zarađuje oko 77 % više nego radnik u FBiH
(www.jabuka.tv | Foto: Statista)
