U Bosni i Hercegovini ove se godine provodi niz projekata na izgradnji modernih prometnica. U fokusu je Koridor 5C, ali trenutačno su u izgradnji i drugi projekti autocesta i brzih cesta.
Što se Koridora 5C tiče, nedavno je dovršeno nekoliko novih dionica. Jedna od njih je dionica Poprikuše – Nemila, duljine oko desetak kilometara, pri čemu ona obuhvaća 3,6 kilometara dug tunel Bosna, koji je trenutačno najduži izgrađeni tunel u BiH. Ova dionica je nedavno otvorena za promet uz pomoć privremenog spoja u Nemili.
Druga nedavno dovršena dionica je ona između mjesta Ponirak i čvora Zenica sjever. Barem 90% te dionice čini tunel Zenica, duljine oko 3,3 kilometra. Ovaj tunel ne može biti otvoren za promet dok se ne dovrši dionica između tog tunela i Nemile.
U tijeku je izgradnja te dionice duljine 6,7 kilometara, koja uključuje dva mosta preko rijeke Bosne, nekoliko tunela i tri vijadukta. Prema nekim najavama, to bi moglo biti dovršeno tijekom 2026. godine, ali snimke s gradilišta ne izgledaju optimistično za dovršetak do kraja godine. Općenito, prema iskustvu, sve najave rokova vezane uz Koridor 5C treba uzeti s dozom rezerve, piše Biznis.info.
Tri spojene dionice
Sjevernije, između Žepča i Doboja, u tijeku je izgradnja triju dionica. Te dionice su od čvora Kostajnica (odnosno Rudanka) do Putnikova brda, dionica od Putnikova brda preko Usore do Medakova, te od Medakova do Ozimice. Prema stanju radova, dionica Kostajnica – Putnikovo brdo vrlo sporo napreduje. Od najvećih objekata ona uključuje izgradnju mosta preko rijeke Bosne te dva tunela.
Dionica od čvora Usora do Medakova je pri samom dovršetku. Ostali su samo završni radovi, nakon čega bi uskoro mogla biti otvorena za promet. Trasa obuhvaća čvor Usora, most preko rijeke Usore, pokriveni ukop duljine 220 metara te čvor Medakovo.
U prometnom smislu ta će dionica dobiti na značenju dovršetkom iduće dionice Medakovo – Ozimica, koja je duljine 21,5 kilometar. Ona započinje nakon čvora Medakovo, a najveći objekt je tunel Crni vrh, duljine 2,2 kilometra. Na kraju dionice je čvor Ozimice. Dovršetak ove dionice se također prema najavama očekuje do kraja godine.
Južni dio Koridora 5C
Na jugu Koridora 5C u tijeku je izgradnja poddionice Tunel Kvanj – Buna, duljine 5,2 kilometra. Tunel Kvanj projektiran je kao dvocijevni tunel duljine 2,7 kilometara. Osim tunela bit će potrebno izgraditi vijadukt duljine 330 metara prije nego što se poddionica nastavi na izgrađenu dionicu Buna – Počitelj. U sklopu izgradnje ove poddionice planirana je izgradnja priključne prometnice duljine 1,4 kilometra s privremenim naplatnim mjestom.
Od ostalih dionica Koridora 5C, na području Žepča, od čvora Ozimice do čvora Poprikuše, izgradnja još nije započela na preostalih 12 kilometara autoceste na tom dijelu, kao što nije započela još ni na dionicama od čvora Odžak do čvora Johovac na sjeveru, te na dionicama od tunela Ivan do tunela Kvanj na jugu.
Situacija na sjeveru BiH
Na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine u tijeku je izgradnja barem jedne od dionica buduće autoceste Vukosavlje – Brčko – Bijeljina – granica sa Srbijom. Dionica koja je svakako u izgradnji je ona od Bijeljine do granice sa Srbijom u ukupnoj duljini od 20 kilometara.
Iako najave govore o njezinom završetku do kraja 2026. godine, stanje na terenu ne izgleda nimalo optimistično za takav scenarij jer radovi vrlo sporo napreduju.
Dionica Bijeljina – granica Brčko distrikta, duljine 17 kilometara, nije u izgradnji, a najava je da bi izgradnja mogla krenuti uskoro u 2026. godini. Dionica Vukosavlje – granica Brčko distrikta, duljine 31,5 kilometar, navodno je službeno krenula u izgradnju, barem djelomično, a konkretniji radovi su najavljeni od proljeća ove godine. Za trasu ove autoceste kroz Brčko distrikt i dalje nema dogovora.
Autocesta Banja Luka – Prijedor
Još jedna autocesta u izgradnji je ona od Banja Luke preko Prijedora do Novog Grada. Dionica u izgradnji je prva faza duljine 41 kilometar između Prijedora i Banja Luke, a obuhvaća izgradnju čvorova Prijedor, Omarska i Kuljani. Osim toga, na trasi su predviđena 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, 9 mostova, 7 vijadukata, prolazi za životinje i jedno odmorište.
Priča o izgradnji ove autoceste kreće još 2018. godine potpisivanjem ugovora, a službeni početak radova bio je u studenom 2021. Tada je najavljeni dovršetak bio u roku od tri godine, ali do danas se izgradnja jedva pomaknula s mrtve točke zbog raznoraznih problema.
Brza cesta kroz središnju BiH
U središnjem dijelu BiH prije nekoliko godina započela je izgradnja jedne od dionica buduće brze ceste Lašva – Travnik – Jajce. Krajem prošle godine dovršena je prva dionica te brze ceste, dio od budućeg čvora Vitez (izlaz iz poslovne zone) do čvora Nević polje u duljini od 4,8 kilometara.
Izgrađena su četiri mosta, jedan vijadukt i čvor Nević polje. Ova dionica, iako dovršena, nije otvorena za promet jer može biti otvorena tek nakon dovršetka prethodne dionice kroz poslovnu zonu Vitez u duljini od 560 metara. Gradnja zasad još nije započela u tom dijelu jer se još radi na rješavanju otkupa zemljišta. Ostale dionice od Lašve do Viteza te od Nević polja prema Travniku i Jajcu također još nisu u izgradnji.
Nova prometnica prema Goraždu
Jugoistočno od Sarajeva u tijeku je izgradnja brze ceste Prača – Goražde. Taj projekt je duljine 18,4 kilometra i trenutačno se brza cesta gradi u poluprofilu, jedan kolnik s dvije trake. Na trasi se već dugi niz godina gradi tunel Hranjen koji će biti dug 5,5 kilometara, a sastojat će se od dvije cijevi.
Jedna cijev će biti namijenjena za vožnju, a druga manja cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu. Nakon njegove izgradnje, to će postati najduži do tada izgrađeni tunel u BiH.
Sarajevska obilaznica se i dalje gradi
Zapadno od Sarajeva još uvijek je u tijeku izgradnja dijela sarajevske obilaznice, poznatog kao LOT 3B. Duljina poddionice LOT 3B je 1,4 kilometra, a radi se o prometnici s četiri trake i dva vijadukta čime će se povezati čvor Vlakovo na Koridoru 5C i mostarsko raskrižje gdje se križaju magistrale M17 i M5.
Već dugi niz godina tih se manje od kilometar i pol pokušava izgraditi, ali projekt je obilježen brojnim problemima s imovinsko-pravnim odnosima i dozvolama, pa radovi zapravo većinu vremena stoje.
Brza cesta Mostar – granica RH
Tijekom veljače ove godine službeno su započeli radovi na izgradnji buduće brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom, koja bi ukupno bila duljine 60,7 kilometara. U izgradnju su krenule dvije poddionice koje spadaju pod dionicu Polog – granica s Hrvatskom. Radi se o poddionicama Polog – Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok.
Polugrno – Podledinac ukupne duljine 5,5 kilometara uključuje čvor Polugrno s naplatnim mjestima i spojnom cestom, tri podvožnjaka, jedan nadvožnjak i vijadukt Zvirnjače.
Podledinac – Grude istok ukupne duljine 6,3 kilometra uključuje dva čvora s naplatnim mjestima i spojnim cestama, dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i vijadukt Krštelica. Ostatak trase priprema se za realizaciju, ali nije još u izgradnji.
Mostarska obilaznica
Kada smo već kod Mostara, iako nije brza cesta, vrijedi spomenuti projekt južne obilaznice tog grada. Obilaznica se prema planu proteže od Pologa do budućeg čvora Mostar jug na Koridoru 5C.
Prva dionica Polog – Miljkovići dovršena je još krajem 2019. godine, ali u tijeku su još radovi na dionici Miljkovići – tunel Novi. Ta dionica će za puštanje u promet pričekati izgradnju dionice koja se nastavlja na nju, od tunela Novi do čvora Rodoč.
Izgradnja te iduće dionice nedavno je započela i plan je dovršiti je u iduće dvije godine. To uključuje izgradnju trotračne ceste s trakom za spora vozila, izgradnju tunela Privorac u “cut and cover” tehnologiji te vijadukta Rodoč.
Na kraju dionice predviđen je privremeni priključak južne obilaznice Mostara s novim kružnim tokom koji će omogućiti povezivanje s lokalnim cestama i magistralom M17. Kada se Koridor 5C izgradi do čvora Mostar jug, prema planu bi ova obilaznica imala spoj i na taj čvor.
(www.jabuka.tv)





Kad vidim ovakve članke dobijem dojam kao da je izborna godina.