Tehnologija je postala neodvojiv dio našeg života, no dugotrajno provođenje vremena pred ekranima može značajno utjecati na zdravlje i stvaranje štetnih navika.
O ovoj su temi u HRT-ovoj emisiji ‘Dr. Beck’ govorili stručnjaci psihijatar Filip Mustač, dr. Dinko Smilović te fizijatar Šime Mijić.
Zamka multitaskinga i gubitak potencijala
Veliki problem današnjice je uvjerenje da smo uspješni u obavljanju više stvari istovremeno. Psihijatar Filip Mustač upozorava:
Dosta smo skloni multitaskingu i sigurni da to jako dobro radimo, da štedimo vrijeme. A zapravo nas to često dovodi do toga da budemo odsutni, površni i da ne dosežemo svoj puni potencijal.
Mustač sugerira svjesno upravljanje vremenom, što znači da bi aktivnosti poput igranja igrica trebale biti planirane i s mjerom. Prekomjerni boravak pred ekranom dovodi do opterećenja i poremećaja spavanja, što je prvi alarm za traženje stručne pomoći.
Problemi sa spavanjem kao prvi znak alarma
Poremećaji spavanja često su samo vrh sante leda iza kojeg se kriju dublji problemi. Manjak sna uzrokuje:
- Umor i lošiju koncentraciju.
- Povećan apetit i želju za ugljikohidratima.
- Dugoročni rizik od razvoja pretilosti kod djece i odraslih.
Posebno je opasno korištenje mobitela kasno u noć ili neposredno prije spavanja.
Smjernice za djecu: Koliko je previše?
Dr. Dinko Smilović iznio je jasne preporuke za najmlađe, koje se u stvarnosti često premašuju:
- Do 2 godine: Bez ekrana (osim video poziva s rodbinom).
- Od 2 do 5 godina: Najviše jedan sat dnevno edukativnog sadržaja.
- Od 5 do 12 godina: Do dva sata dnevno video sadržaja.
Korištenje ekrana kao sredstva za smirivanje ili “čuvanje” djece dugoročno šteti pažnji, razvoju govora i kvaliteti sna.
Fizičke posljedice: Kada živci šalju signale
Dugotrajno tipkanje i držanje uređaja ne pogađa samo psihu, već i fizičko zdravlje. Fizijatar Šime Mijić ističe da su trnci, nelagoda, ispadanje stvari iz ruke ili slabost znakovi da živac ne radi ispravno. Posebno su zabrinjavajući simptomi koji se javljaju u stanju mirovanja.
Kako si pomoći? Mijić savjetuje uvođenje “mikro pokreta” umjesto statičnog sjedenja:
- Često mijenjajte položaj i ustajte.
- Razbijte obrasce ponašanja (npr. maknite pisač dalje od stola kako biste se morali podići).
- Tjelovježba ne mora nužno uključivati znojenje; bitno je kretanje.
Psiholog Kristijan Kraljević: Zbog mobitela djeca gube empatiju i postaju otupljena
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
