Dok se u svijetu tradicionalne norme o braku i obitelji ubrzano mijenjaju, najnoviji podaci OECD-a (Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj) otkrivaju duboke razlike među regijama.
Najnoviji podaci za pojedinu zemlju pokazuju da Latinska Amerika i nordijske zemlje predvode u broju djece rođene izvan braka, a Hrvatska se, unatoč globalnim promjenama, i dalje drži pri dnu te ljestvice.
Hrvatska kao “tradicionalna utvrda” Europe
Iako globalno izvješće ističe ekstreme poput Kolumbije (87 %) ili Islanda (69,4 %), podaci za Hrvatsku pokazuju bitno drugačiju sliku. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i OECD-a, u Hrvatskoj se 26,1 % djece rađa izvan braka. To je značajno manje od prosjeka Europske unije, koji iznosi oko
43 %.
Dok su u zemljama poput Francuske ili Slovenije izvanbračna rođenja postala norma (preko 50 %), Hrvatska se, uz Mađarsku, Grčku i Cipar, svrstava među zemlje s najnižim udjelom takvih rođenja u EU. Stručnjaci to pripisuju snažnom utjecaju tradicije, vjerskim okvirima i društvenim očekivanjima koja su u našem društvu još uvijek čvrsto vezana uz instituciju braka.
Što nam govore globalne brojke?
Podaci OECD-a jasno dijele svijet u tri skupine:
- Latinska Amerika (Kolumbija, Čile, Meksiko) gdje je kohabitacija (zajednički život bez braka) pravno i društveno potpuno izjednačena s brakom.
- Nordijske zemlje (Island, Norveška) gdje snažna socijalna država pruža istu zaštitu djeci bez obzira na to jesu li roditelji u braku, čineći vjenčanje isključivo osobnim, a ne ekonomskim izborom.
- Azijske zemlje (Japan, Južna Koreja) i mediteranski krug (Grčka, Turska, Izrael) gdje brak ostaje ključni preduvjet za roditeljstvo.
Razumijevanje izvora: što je OECD?
Kada čitate o “podacima OECD-a”, važno je znati da je riječ o Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj. To je međunarodna organizacija koja okuplja 38 najrazvijenijih zemalja svijeta.
Zašto je ovaj izvor važan? OECD-ova baza podataka o obitelji (Family Database) smatra se “zlatnim standardom” jer koristi harmonizirane podatke. To znači da oni uzimaju službene brojke iz svake države (u slučaju Hrvatske od DZS-a) i prilagođavaju ih tako da se “kruške i jabuke” mogu uspoređivati.
Što prate? Osim samog čina rođenja, oni analiziraju i porezne olakšice, dopuste za roditelje i javnu potrošnju na obitelji, što vladama služi kao putokaz za buduće zakone.
Hrvatska je trenutno u završnoj fazi pristupanja ovoj organizaciji, što znači da će hrvatski demografski trendovi u budućnosti biti još detaljnije praćeni i uspoređivani s najrazvijenijim zemljama svijeta.
(www.jabuka.tv)
