Alarmantan demografski pad: Broj rođenih u ovoj županiji prepolovljen

Broj rođene djece u Unsko-sanskoj županiji u posljednjih dvadeset godina smanjen je za više od polovine – s oko 3.000 novorođenčadi 2004. godine na 1.335 u 2024., dok je u Bihaću zabilježen pad od 42 posto, podaci su izneseni na sjednici Gradskog vijeća Bihać.

Na ove pokazatelje tijekom sjednice ukazao je vijećnik Armin Amidžić, ocijenivši da se radi o alarmantnom demografskom padu koji zahtijeva promjenu razvojnih prioriteta na svim razinama vlasti, od lokalne do županijske.

Amidžić je naglasio da ulaganja u pronatalitetne mjere moraju postati strateški važna, ocijenivši da se demografska politika ne može promatrati kao sporedna tema u odnosu na infrastrukturne projekte.

Ako danas ne budemo ulagali u obitelj, u budućnosti ćemo čuvati prazne gradove. Politika prema obitelji nije pitanje emocija, već pitanje opstanka, rekao je Amidžić.

Govoreći o postojećim mjerama, naveo je da Grad Bihać u proračunima za 2025. i 2026. godinu bilježi određene iskorake kada je riječ o podršci obiteljima, ali da su oni i dalje nedovoljni bez snažnije uključenosti županijskih institucija.

On je istaknuo i ulogu Udruge “Porodice 3+”, koje, kako je rekao, kontinuirano ukazuje na realne probleme obitelji s troje i više djece i svakodnevno živi izazove o kojima se često govori samo u političkim kampanjama.

Prema njegovim riječima, stabilna obitelj predstavlja osnovu društvenog i ekonomskog razvoja jer osigurava ostanak stanovništva, podršku djeci i otpornost zajednice u kriznim situacijama.

Obitelji nisu privatna stvar, one su javni interes, jer od njih ovise demografija, ekonomija, sigurnost i identitet jedne sredine, poručio je Amidžić.

Demografski plus u ŽZH: Rastao broj beba u 2025., donosimo brojke po gradovima i općinama

(Fena | Foto: Freepik, ilustracija)





8 komentara

  • Naša županija, a tako i općine i gradovi moraju još pojačati izdvajanja za djecu da nam se nebi događalo kao u Bihaću. Stanovništvo mora biti vitalno da bi opstalo na ovom našem prostoru.

      • Prema FIA ba, USK ima gospodarstvo (d.o.o) s 2,79 milijardi KM prihoda. Ako USK ima u najboljem slučaju 170 tisuća stanovnika, to je po glavi 16.411 KM ekonomske aktivnosti.

        Za usporedbu, Županija Zapadnohercegovačka je imala 6,46 milijardi KM gospodarske aktivnosti u 2024. što je na naših 80k realnih stanovnika po glavi 80.750 KM

        Dakle,

        USK 16.411 maraka gospodarska aktivnost po glavi – negativan priraštaj
        ŽZH 80.750 maraka gospodarska aktivnost po glavi – pozitivan priraštaj

        Skoro 5 puta manja ekonomska aktivnost u USK, tako da USK demografski slom i ne čudi.

        • S tako jadnom USK gospodarskom aktivnosti, postavlja se pitanje kako taj USK uopće živi?

          Spašava ih zakon o raspodjeli indirektnog/neizravnog poreza koji nalaže da se novac od PDV-a, trošarina i carina raspoređuje po broju stanovnika u FBiH, a kako USK ima popisano 280k ljudi, dobivaju 150 milijuna više od federalne vlade u USK proračun nego sudjeluju u uplati indirektnog/neizravnog poreza.

          USK uplati 6,5%, a natrag u raspodjeli USK dobije 12% od indirektnog poreza
          ŽZH uplati 8 do 9% indirektnog/neizravnog poreza, a natrag dobije 3,9%

          To vam je Federacija BiH, porezno najnakaradnije uređena država gdje poduzetne županije poput ŽZH-a moraju hraniti siromašne kantone poput USK-a samo zato jer imaju više stanovnika.

          Treći entitet nije nacionalno pitanje, već financijsko.

          Bošnjački političari su protiv trećeg entiteta jer im ovakvo uređenje paše.

          Iz Hercegovine u kojoj Hrvati drže 90% ekonomije izvlače milijardu maraka godišnje za svoje bosanske kantone i uhljebe u Sarajevu.

          • Najbolje od svega što muslimani i njihovi političari prodaju priče i lažu sami sebe kako oni daju novac Hercegovini za ceste i neku infrastrukturu pa zato nema za Tuzlu ili USK, a kad im daš prijedlog o novom poreznom uređenju u FBiH odnosno da svaki kanton živi od onoga što sam stvori, e tu nastane muk i prodaju priče o separatizmu i nacionalizmu Hrvata u Zapadnoj Hercegovini.

Komentiraj: