Bogatstvo svjetskih milijardera prošle je godine raslo tri puta brže nego ranijih godina i dosegnulo rekordnu razinu, upozorava Oxfam u najnovijem izvješću o nejednakosti.
U izvješću objavljenom uoči početka Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu navodi se da je ukupno bogatstvo globalnih milijardera u 2025. poraslo na 18,3 bilijuna dolara, što je nastavak snažnog rasta koji traje od 2020. godine.
Nikad veći nesrazmjer u svijetu
Taj rast događa se u trenutku kada se svaka četvrta osoba u svijetu bori da osigura redovite obroke, a gotovo polovica svjetske populacije živi u siromaštvu.
Oxfam je izračunao da je 2,5 bilijuna dolara dodanih bogatstvu milijardera prošle godine otprilike jednako imovini koju posjeduje najsiromašnijih 4,1 milijarda ljudi. Broj milijardera u svijetu prvi put je premašio 3.000, a Elon Musk postao je prva osoba čija je neto vrijednost prešla 500 milijardi dolara.
Politika kao bitan čimbenik
Oxfam upozorava da procvat bogatstva prati i dramatična koncentracija političkog utjecaja ultrabogatih. Prema studiji objavljenoj u nedjelju, 74 od 2027 svjetskih milijardera obnašalo je izvršne ili zakonodavne funkcije u vladi tijekom 2023. godine, što im daje 3,6 posto šanse za obnašanje političke dužnosti. Za usporedbu, prosječni građanin svijeta imao je samo 0,0009 posto šanse za isto.
Ovogodišnje izvješće uistinu rasvjetljava vezu između političke i ekonomske nejednakosti, izjavila je Rebecca Riddell, viša voditeljica politike za ekonomsku pravdu u Oxfam America. Činjenica da milijarderi imaju 4000 puta veću vjerojatnost da će obnašati dužnost od vas ili mene naglašava koliku prekomjernu moć posjeduju.
Taj utjecaj potvrđuju i Trumpove prijetnje Musku ozbiljnim posljedicama zbog mogućeg financiranja političkih suparnika i demokratskih kandidata u lipnju prošle godine.
Trump: Musk će snositi ozbiljne posljedice ako bude financirao demokrate
Glavni pokretači rasta bogatstva
Organizacija dio najnovijega skoka bogatstva povezuje s politikama američkog predsjednika Donalda Trumpa, čija je druga administracija smanjila poreze, zaštitila multinacionalne korporacije od međunarodnog pritiska i ublažila nadzor monopola.
Dodatni dobitak ultrabogatima donio je i snažan rast vrijednosti tvrtki povezanih s umjetnom inteligencijom.
Kontrola medija kroz demokraciju
Oxfam ističe i rast utjecaja milijardera na tradicionalne i digitalne medije, navodeći da ultrabogati danas kontroliraju više od polovice najvećih svjetskih medijskih kompanija. Upozoravaju da ovakva koncentracija kapitala i političke moći produbljuje podjele i ugrožava demokratsku stabilnost.
Sve veći jaz između bogatih i ostalih istovremeno stvara politički deficit koji je vrlo opasan i neodrživ, rekao je izvršni direktor Oxfama Amitabh Behar, upozorivši da vlade često donose pogrešne odluke kako bi se udovoljilo eliti, što se, prema njegovim riječima, vidi u smanjenju pomoći i sužavanju građanskih sloboda.
Prijedlozi za rješenje problema
Zbog toga Oxfam poziva vlade da usvoje nacionalne planove za smanjenje nejednakosti, uvedu veće poreze na ekstremno bogatstvo te postave čvršće barijere između novca i politike, uključujući ograničenja lobiranja i financiranja izbornih kampanja.
Uz to predlažu jačanje radničkih prava, povećanje plaća, razbijanje monopola te ulaganje u univerzalne javne usluge i socijalnu sigurnost.
Suzbijanje nejednakosti, suzbijanje moći najbogatijih i promicanje moći običnih ljudi ključni su načini ne samo za smanjenje nejednakosti, nego i za jačanje demokracije, zaključila je Riddell.
(Hina)
Oxfam je lijevo-komunističko orijentirana organizacija koja svake godine objavi izvještaj koji zvuči kao da se svijet raspada, iako se globalno siromaštvo objektivno smanjuje već desetljećima. Dovoljno je sjetiti se Afrike prije 40 godina i Live Aid koncerta koji su se organizirali zbog masovne gladi Afrikanaca, a danas Oxfam teško može prodati glad u Africi pa zabavljaju naivce pričama o “zlim bogatašima”.
Uglavnom, problem nejednakosti postoji, ali Oxfam ga interpretira kroz ideološku prizmu koja podsjeća na stare socijalističke narative. Ironično, upravo su takve politike u mnogim zemljama stvorile siromaštvo koje sada kritiziraju.
Kada se rješenja svode na veće poreze i više državne kontrole, to zvuči kao recept koji je u prošlosti već dokazano vodio u stagnaciju, slom društava i siromaštvo. Cijeli istočni europski blok je danas žrtva takve socijalističke politike i razlog ekonomskog zaostajanja za Zapadom.
Razlog ekonomskog zaostajanja istočne europe zadnjih 30 godina je što su nakon raspada bivših država i poslijeratnog sistema razno razni oportunisti, iskorištavajući politički vakuum i ekonomski kaos pokrali sve što su mogli pokrasti
23:16, Istočna Europa zaostaje za Zapadom od 1945. a ne zadnjih 30 godina.
Češka i Mađarska su do drugog svjetskog rata bile bogate europske države, a unazadio ih je komunizam.
Juga je bila bankrotirana država od sedamdesetih pod tvojim komunjarama.
P.S. ne potpisuj se sa Široki Brijeg jer veze nemaš s Širokim Brijegom.
Nitko normalan u Širokom ne cmizdri za komunjarama i socijalizmom.
Široki Brijeg je pod komunizmom imao 3.000 zaposlenih 1989. i ekonomiju sa 80 milijuna dolara, a danas 2025. Široki Brijeg ima 9.000 zaposlenih i ekonomiju koja generira 3,5 milijardi maraka ili 2,1 milijardu dolara što je 26 puta više od jugo socijalističkog ekonomskog sistema.
Država kojom vladaju najbogatiji se naziva oligarhijskom republikom i za niže slojeve stanovništva je takva vrsta vladavine najpogubnija jer društvom trebaju vladati najbolji a ne najbogatiji. Takva vrsta vladavine upropaštava široke slojeve stanovništva, siromaši radnika seljaka i unistava srednji sloj. A srednji sloj koji čine mali poduzetnici jest najproduktivnije stanovništvo a za šaku bogatih tajkuna su oni najveća prijetnja i oligarsi teže da ih unište. Najbolji dokaz tomu je Tzv. epidemija koja je ne samo ugasila male tvrtke i učinila ih ovisnim o tajkunskoj oligarhiji nego je iz puno malihdžepova prelila bogatstvo u nekoliko velikih.
Najbolji primjer je Amerika u kojoj su male radionice i trgovine zatvorene mjesecima dok su veliki lanci popu Wallmarta radili čitavo vrijeme. Znaći tajkun se obogatio a najproduktivniji dio stanovništva je učinjen ovisnim i u konacnici upropašten. Ljudi su bačeni u dugove i lihvarskom politikomkoju diktiraju milijarderi za relativno malu vrijednost duga male tvrtke su uništene.