Psihologinja za Jabuka.tv objašnjava zašto većina novogodišnjih odluka brzo propadne

Većina ljudi početak siječnja smatra idealnim vremenom za temeljite promjene, a upravo tada osjećaju povećanu motivaciju za ostvarivanje dugo odgađanih ciljeva.

Rečenicu “Nova godina, novi/nova ja” nerijetko čujemo, kao i pitanje: “Koje su tvoje novogodišnje odluke?” . Ipak, velik dio tih odluka propadne već u veljači, što kod mnogih stvara dodatni osjećaj frustracije i nezadovoljstva. 

O razlozima zbog kojih se ljudi odlučuju na korjenite promjene početkom godine, o tome što odluke koje donesemo govore o nama samima, ali i kako promjenama pristupiti realno, razgovarali smo s psihologinjom Antonijom Šudić Leko. 

“Efekt novog početka”

Nova godina je prvenstveno simbolična prekretnica, no psihologija pokazuje da simbolika može imati vrlo stvaran učinak. Postoji fenomen koji se zove “fresh start effect” (efekt novog početka) kada imamo osjećaj da se nalazimo na početku nekog novog ciklusa, neke prekretnice kao što je npr. Nova godina, rođendan, ponedjeljak, gdje se pojačava naša motivacija jer imamo dojam psihološkog odmaka od “stare verzije” sebe. Nova godina nije magična, no psihološki reset koji dolazi s njom može biti snažan poticaj, pojašnjava Šudić Leko za portal Jabuka.tv.

Ističe kako su novogodišnje odluke često odraz neispunjenih unutarnjih potreba.  

(…) kao na primjer potreba za boljom kontrolom, da bolje upravljamo životom, potreba za pripadanjem, za samopoštovanjem, željom da dokažemo sebi da možemo, kao i potreba za samoaktualizacijom, odnosno željom da ostvarimo svoj potencijal, naglašava Šudić Leko.

Zašto nam odluke brzo propadnu?

Dodaje kako su glavni problemi zbog kojih većina takvih odluka propadne u relativno kratkom vremenskom roku ciljevi koji nisu usklađeni s našim realnim potrebama, kao i činjenica da se previše fokusiramo na rezultat, a ne na sam proces.

Razlog zbog kojeg se dosta osoba već u veljači osjeća loše proizlazi iz nerealno postavljenih ciljeva, primjerice “od sutra ću svaki dan u teretanu”.  Želimo 10 kg manje, ali ne gradimo navike nego želimo sve riješiti kroz par dana. Takvo stanje nije došlo preko noći, niti se može riješiti preko noći. Ne možemo koristiti ista ponašanja koja su nas dovela u tu situaciju, a očekivati drugačiji rezultat, kazala je Šudić Leko.

Dodaje kako odustajanje pretežno slijedi nakon jednog “pada” koji se doživi kao neuspjeh, ukoliko razmišljamo “crno-bijelo”.

Razočaranje također slijedi ako donosimo odluke koje proizlaze iz srama ili pritiska, a ne iz unutarnje motivacije i naših stvarnih potreba, dodaje.

Ne uspoređujte se s drugima

U tom procesu ulogu imaju i društvene mreže koje, kako ističe Šudić Leko, stvaraju pojačani osjećaj usporedbe.

Kada gledamo tuđe “idealne verzije života”, može se javiti lažna ideja da “svima ide bolje nego meni”. To naravno može potaknuti nezdrave ciljeve, izgraditi odluke iz krivih motiva gdje imamo osjećaj da nismo dovoljno dobri dok ne postignemo to nešto kao i drugi. Nešto što svi viđamo na društvenim mrežama i često stvara pritisak jeste da promjena mora biti vidljiva, brza i impresivna, što je daleko od realnosti, ističe psihologinja.

Savjetuje postavljanje sljedećih pitanja:

1.  Da nitko nikada ne vidi rezultat, bi li i dalje željela/želio ovu promjenu?
2.  Je li moj cilj u skladu s mojim vrijednostima, ili s tuđim očekivanjima?
3.  Donosi li mi ova ideja zadovoljstvo i mir koji mi je potreban?

Male promjene daju najveći efekt

Naglasila je kako je pravo vrijeme za promjene onda kada osjetimo unutarnju spremnost, a ne kada kalendar to kaže.

Promjena je proces, a ne događaj, zbog čega bi bilo dobro postavljati realne i mjerljive ciljeve, odnosno napraviti ciljeve prema SMART modelu. Također, potrebno je razdvojiti cilj i identitet te zamijeniti rečenicu “ja sam netko tko nikad ne uspije” s rečenicom “učim nove navike”, ali i koristiti princip 1% poboljšanja, drugim riječima male promjene dugoročno daju najveći efekt. Akcija ide prije motivacije jer se na motivaciju ne možemo osloniti. Disciplina je most koji nas vodi od želja do uspjeha, naglašava.

Šudić Leko poručila je na kraju razgovora: Nije potrebno čekati 1.1., ponedjeljak ili “kada budem imao/la više vremena”. Dovoljan je današnji dan. Dovoljno je učiniti i jedan mali korak jer ćemo tako doći do velikih ciljeva.

(www.jabuka.tv | Foto: Privatna arhiva/Pexels)