Poduzeće Vjetroelektrane Glamoč pokrenulo je proceduru procjene utjecaja na okoliš za dva velika energetska projekta koja bi se trebala realizirati na području općine Glamoč, na zapadu Bosne i Hercegovine.
Riječ je o izgradnji dviju velikih vjetroelektrana – VE Dževa i VE Slovinj – čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 250 milijuna eura, odnosno blizu pola milijarde konvertibilnih maraka.
Projekti se pripremaju već godinama, a investitor je do sada ishodio gotovo sve ključne dozvole i suglasnosti te sada ulazi u završnu fazu, odnosno u postupak pribavljanja odobrenja za građenje.
Tko stoji iza projekta
Prema saznanjima, iza projekta stoji Franjo Pašalić, jedan od najuspješnijih poduzetnika u regiji. Riječ je o hrvatskom poslovnom čovjeku koji stoji iza niza velikih investicija u turizmu i energetici, a snažno je vezan za Bosnu i Hercegovinu, piše BiznisInfo.ba.
Pašalić je podrijetlom iz BiH, mladost je proveo u Sarajevu, a našu zemlju često ističe kao svoju drugu domovinu.
Dva velika energetska projekta kod Glamoča
Vjetroelektrana Dževa – 46 MW
Vjetroelektrana Dževa planirana je na brdskom području istoimene lokacije u općini Glamoč. Projekt je ukupne snage 46 MW te se sastoji od osam vjetroagregata – sedam snage po 6 MW i jednog snage 4 MW.
Projekt obuhvaća:
- izgradnju vjetroturbina
- pristupne putove
- trafostanicu 110/33 kV
- priključak na elektroenergetski sustav BiH
Lokacija se nalazi oko 7,5 kilometara jugoistočno od Glamoča, na području koje nije obuhvaćeno zaštićenim zonama ni poljoprivrednim ili urbanim površinama. Riječ je o slabo naseljenom i infrastrukturno pogodnom području.
Vjetroelektrana Slovinj – 138 MW
Još veći projekt je VE Slovinj, ukupne snage 138 MW, koja će se sastojati od 23 vjetroagregata snage po 6 MW.
Planirana je na lokalitetu Slovinj, također na području općine Glamoč, na nadmorskoj visini između 1.450 i 1.700 metara, u rijetko naseljenom brdskom području.
Projekt uključuje:
- 23 vjetroturbine
- trafostanicu 110/33 kV
- priključke na dalekovod 110 kV
- novu pristupnu infrastrukturu
- Ukupna snaga gotovo 200 MW
Zajedno, projekti Dževa i Slovinj donose gotovo 184 MW instalirane snage, što ih svrstava među najveće vjetroenergetske projekte u Bosni i Hercegovini.
Njihovom realizacijom BiH bi, navodi se, dobila:
- značajno povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
- nova radna mjesta u fazi izgradnje i održavanja
- snažan doprinos energetskoj tranziciji
- smanjenje emisije CO₂
- dodatni razvoj zapadne Hercegovine i Livanjske županije
Tko je Franjo Pašalić?
Franjo Pašalić rođen je u Supetru na Braču, od majke Dalmatinke i oca podrijetlom iz Šujice kod Tomislavgrada. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je, kako često ističe, proveo ključne godine života.
Poslovnu karijeru gradio je u Njemačkoj, a početkom devedesetih vraća se u Hrvatsku gdje pokreće niz velikih investicija.
Najpoznatiji je kao vlasnik luksuznih kompleksa Marina Frapa u Rogoznici i Dubrovniku, koji spadaju među najprestižnije marine u ovom dijelu Europe.
Mega projekti u Hrvatskoj i Turskoj
Trenutačno je u fokusu njegov Medine Resort u Rogoznici – planirani luksuzni turistički kompleks vrijedan oko 300 milijuna eura, koji se prostire na 12 hektara zemljišta uz samu obalu.
Pašalić je investicije proširio i izvan regije – vlasnik je brodogradilišta u Turskoj, gdje je izgrađena i njegova superjahta “Domenika”, vrijedna oko 15 milijuna eura. U tom pogonu planirana je i proizvodnja vlastite linije luksuznih plovila.
Jedna od najvećih energetskih investicija u BiH
Ako se projekti realiziraju prema planu, ulaganje u vjetroelektrane kod Glamoča moglo bi biti jedna od najvećih privatnih investicija u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.
Ovaj projekt dodatno potvrđuje rastući interes stranih investitora za energetski sektor BiH, posebno u području obnovljivih izvora, gdje zemlja ima velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal.
(www.jabuka.tv | Foto: Biznis.info)


BiH kolonija loodih poduzetnika i vanjskih nekih interesa Nijemaca, Ameikanaca pa i Kineza
šta imamo od tog
imali bi nesto od toga dase sav taj materijal koji se instalira proizvodi kod nas i da nase tvrtke odradjuju te poslove i da svaka opcina ima jeftinu struju ako se te vjetrenjace nalaze na njenom podrucju. Ovako djelovi dolaze tko zna odakle , strane firme odradjuju posao a cjena struje neopada kad prorade vjetrenjace. Jedinu korist imaju oni domaci akteri koji su pogodovali tim stranim investitorima da dobiju potrebne dozvole i ostale stvari te na racun toga ostvarili osobnu novcanu korist
Šta je god sotonska tvorevina EU nametnula sve je propalo. Tako će i ovo.
” Smanjenje emisije CO2″… Globalističko uvaljivanje muda pod bubrege. U prijevodu: Struja će poskupiti mi ćemo se bogatiti a vi stoko tko vas jebe.
može ulagat nije kopa za novce usteza na zaposlenoj sirotinji
Di ih zaradi.
Pa će sad i zadgađivati kod nas ali neće mu dati.
Tko ove biznismene financira.
19.54,
Svi su pare dobili i sad se ibon sjetio Bih porjekla,da zagadi .
Pravi na Hvaru.