Nedjelja, 21. prosinca, najkraći je dan u godini sjeverno od ekvatora, kada solsticij označava početak astronomske zime. Suprotno je na južnoj hemisferi, gdje je ovo najduži dan u godini i gdje počinje ljeto.
Riječ „solsticij“ potječe od latinskih riječi „sol“, što znači sunce, i „stitium“, što može značiti „pauza“ ili „zaustavljanje“.
Solsticij označava kraj godišnjeg kretanja Sunca prema višim ili nižim točkama na nebu.
Zimski solsticij je trenutak kada Sunce pravi najkraću i najnižu putanju.
Dobra vijest za ljubitelje astronomije jest da tada Sunce ponovno počinje da se penje, a dani će se produživati svakog dana sve do kraja lipnja, prenosi N1.
Ljudi već stoljećima obilježavaju solsticije proslavama i spomenicima poput Stonehengea, koji je projektiran tako da se poklapa s putanjama Sunca tijekom solsticija. Ali što se zapravo događa na nebu?
Što je solsticij?
Dok Zemlja kruži oko Sunca, ona to čini pod nagibom, zbog čega Sunčeva toplina i svjetlost tijekom većeg dijela godine ne padaju ravnomjerno na sjevernu i južnu polovicu planeta.
Solsticij označava trenutke kada je nagib Zemlje prema Suncu ili od Sunca najveći. To znači da hemisfere dobivaju veoma različite količine sunčeve svjetlosti, a razlika između dana i noći je najveća.
Tijekom zimskog solsticija na sjevernoj hemisferi, gornja polovica Zemlje je najviše nagnuta od Sunca, što dovodi do najkraćeg dana i najduže noći u godini. Zimski solsticij može pasti između 20. i 23. prosinca, a ove godine to je 21. prosinca.
Suprotno se događa tijekom ljetnog solsticija na sjevernoj hemisferi: gornja polovica Zemlje je nagnuta prema Suncu, što stvara najduži dan i najkraću noć u godini. Ovaj solsticij se događa između 20. i 22. lipnja.
Što je ekvinocij?
Tijekom ekvinocija Zemljina os i njezina orbita poravnavaju se tako da obje hemisfere dobivaju jednaku količinu sunčeve svjetlosti.
Riječ „ekvinocij“ potječe od dvije latinske riječi koje znače „jednako“ i „noć“. To je zato što tijekom ekvinocija dan i noć traju gotovo isto, iako, ovisno o mjestu na planetu, jedna strana može imati nekoliko minuta više.
Jesenski ekvinocij na sjevernoj hemisferi može pasti između 21. i 24. rujna, ovisno o godini. Proljetna ravnodnevnica može pasti između 19. i 21. ožujka.
Koja je razlika između meteoroloških i astronomskih godišnjih doba?
To su jednostavno dva različita načina podjele godine.
Dok astronomska godišnja doba ovise o kretanju Zemlje oko Sunca, meteorološka godišnja doba određuju se prema vremenskim uvjetima.
Meteorolozi dijele godinu na tromjesečne sezone na temelju godišnjih temperaturnih ciklusa.
Po tom kalendaru, proljeće počinje 1. ožujka, ljeto 1. lipnja, jesen 1. rujna, a zima 1. prosinca.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
