Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić za portal Jabuka.tv govorio je o tome zašto digitalizacija administrativnih usluga u BiH i dalje tapka u mjestu, kako nepotrebna birokracija usporava ljude i biznise, zašto su poslodavci neopravdano prvi na udaru javnosti kada se govori o plaćama te na koje načine građani danas uopće mogu racionalno štedjeti u uvjetima visoke inflacije.
Doc.dr.sc. Faruk Hadžić dekan je Fakulteta za ekonomiju Sveučilišta SSST u Sarajevu i jedan od priznatijih makroekonomskih analitičara u Bosni i Hercegovini.
Često prisutan u domaćim medijima, Hadžić se etablirao kao stručnjak koji ekonomiju „spušta na teren“ te složene ekonomske procese prevodi na jezik razumljiv običnim građanima.
Faruk Hadžić (Foto: Facebook)
Hadžić se u razgovoru za portal Jabuka.tv dotaknuo nekoliko tema, a prva od njih bila je digitalizacija administrativnih usluga.
Hadžić je, podsjetimo, jedan od zaslužnih što je Ljubuški od 1. listopada 2025. postao prvi grad koji implementira modul eMatica, čime građani mogu online dobiti rodni list, vjenčani list, državljanstvo i smrtni list.
Modul eMatica osmislio je i pokrenuo upravo Hadžić, u suradnji s IT stručnjakom Jasminom Muslimovićem, a zahvaljujući kojem građani osnovne dokumente mogu dobiti jednim klikom, kao i besplatno i znatno lakše, online putem, otvoriti obrt. Isti model ranije je uveo i Travnik.
Digitalna revolucija iz Ljubuškog: Građani dokumente dobivaju online, bez šaltera
No, što je s ostalim gradovima i općinama? Do kada će njihovi stanovnici provoditi sate svoga vremena na šalterima i do kada će im “faliti još jedan papir”?
Ako su, primjerice, Travnik i Ljubuški uspjeli te usluge digitalizirati, logičan je zaključak da isti primjer mogu slijediti i druge sredine. Na pitanje zašto je tako mali broj gradova u BiH proveo digitalizaciju i omogućio građanima da online mogu zatražiti rodni list, uvjerenje o državljanstvu ili poslati zahtjev za registraciju obrta te je li došlo vrijeme da digitalizacija takvih usluga konačno postane pravilo, a ne iznimka te da čekanje u redovima na šalterima ode u prošlost, Hadžić odgovara:
U Bosni i Hercegovini još uvijek ima izuzetno malo lokalnih zajednica koji su digitalizirali svoje osnovne administrativne usluge poput izdavanja rodnog lista, uvjerenja o državljanstvu ili podnošenja zahtjeva za registraciju obrta. Po mom mišljenju, razlog je kombinacija tri faktora i to administrativne inertnosti, nedostatka vizije i straha od promjena.
Digitalizacija zapravo nije tehnološki problem, jer tehnologija postoji, implementacija je brza i troškovi su vrlo niski. Pravi izazov je ustvari naš institucionalni mentalitet, obzirom da u nekim sredinama i dalje postoji uvjerenje da se „sigurnost“ usluge osigurava samo ako građanin dođe na šalter. To je pogled iz 1990-ih, koji je danas potpuno prevaziđen.
Foto: Faruk Hadžić
Danas najveća sigurnost dolazi iz transparentnosti, traga u sustavu i automatizacije. U gradovima koji su digitalizirali usluge, poput Travnika, Ljubuškog, Bihaća i Lopara, građani već sada mogu online dobiti izvod iz matičnih knjiga, otvoriti obrt bez odlaska u općinu, ili samo kada trebaju podići rješenje i riješiti veliki broj administrativnih procedura u roku od nekoliko minuta.
To je standard koji bi morao postati pravilo. Naša javna uprava će prije ili kasnije morati prihvatiti činjenicu da redovi, čekanja, pečati i šalteri nisu nikakva tradicija, jer se tako stvara samo neefikasnost koja se može jednostavno riješiti modernim digitalnim rješenjima, ističe Hadžić za portal Jabuka.tv.
Hadžić upozorava da se u velikom dijelu gradova i općina uopće ne vrše revizije potrebnih dokumenata za usluge poput registracije obrta i slično. Točnije, nadležni čak i godinama uopće ne analiziraju je li uistinu potreban toliki broj dokumenata koji se traže od građana za određenu uslugu.
Faruk Hadžić
U BiH se procedure godinama akumuliraju, ali se gotovo nikada ne revidiraju. Građani se često suočavaju s nepotrebnim dokumentima samo zato što su „uvijek bili na spisku“. U digitalnim gradovima koje smo spomenuli, jedan od prvih koraka bila je takozvana proceduralna racionalizacija, a to je pregled svih dokumenata koji se traže i uklanjanje onih koji su suvišni, zastarjeli ili se već nalaze u posjedu države. Najbolji princip je da ako institucija već ima pristup određenoj informaciji, onda je građanin ne treba ponovno dostavljati.
Kod registracije obrta, recimo, u nekim općinama se tražilo i preko deset različitih dokumenata. U digitalnim sustavima koje smo implementirali sve se svelo na raspon od 3-6 dokumenata, a cijeli proces traje manje od 24 sata. Uz dobro uređen sustav, moguće je ići i dalje, a to je potpuno ukinuti papirnu dokumentaciju i sve voditi elektronski. Drugim riječima, prostor za smanjenje birokracije je ogroman. Potrebna je samo politička volja i malo hrabrosti, ističe Hadžić.
Plaće i rast troškova života
S Hadžićem smo razgovarali i o plaćama i rastu troškova života. Dojam je da su poslodavci, a ne vlast, prvi na udaru radnika i građana zbog činjenice da plaće ne mogu pokriti rastuće troškove života. Jedna od stvari koja se uvođenjem minimalne plaće konačno našla na “dnevnom redu” i da se o njoj počne više govoriti jest razlika između bruto i neto plaće.
Promjena oko minimalne plaće i mnoštvo reakcija na istu u medijima i na društvenim mrežama razotkrilo je razmjere ekonomske nepismenosti – dobar dio radnika i građana uopće ne zna što je bruto, a što neto plaća niti zna koliko država svaki mjesec uzima od poslodavca na ime radnika kojemu on isplaćuje plaću.
Čitlučki gospodarstvenici upozoravaju: Na bruto plaću od 1.750 KM – 750 KM ide državi
O čemu se radi, plastično je nedavno objasnila Udruga gospodarstvenika Brotnjo. U priopćenju su podsjetili javnost da poslodavci na bruto plaću od 1.750 KM, čak 750 KM uplaćuju državi kroz poreze i doprinose, što znači da radnik od svog rada dobije tek 57% onoga što poslodavac uplati.
Drugim riječima, radnik na početku mjeseca na svom računu vidi 1.000 KM, iako je njegov poslodavac zapravo uplatio 1.750 KM. Dakle, samo na jednom radniku država na ime poreza i doprinosa uzme 750 KM svaki mjesec.
Zna li prosječan građanin BiH uopće taj podatak i treba li javnost veći pritisak vršiti na državu i njezin glomazni, a pritom u većini slučajeva neučinkovit administrativni aparat, umjesto isključivo na poslodavce koji sve to moraju financirati?
U javnosti postoji percepcija da su poslodavci „krivci“ za niske plaće, ali ta percepcija proistječe iz slabe finansijske pismenosti i nerazumijevanja strukture plaća u BiH. U većini slučajeva, poslodavci su prvi i najlakši „metak“ za građane, iako veliki dio problema dolazi iz visokih poreza i doprinosa.
Upravo primjer koji ste naveli to najbolje pokazuje, da na bruto plaću od 1.750 KM, poslodavac državi plaća oko 750 KM kroz poreze i doprinose. Dakle, radnik dobije tek oko 57% onoga što njegov poslodavac zapravo plaća. To je ogroman fiskalni teret.
Poduzetnici upozoravaju: Povećanje minimalne plaće bez rasterećenja šteti gospodarstvu
Da budemo iskreni, većina građana taj podatak ne zna. Još manje razumiju da poslodavac ne određuje poreze, nego država. Zbog toga se pritisak često pogrešno usmjerava. Mi u BiH imamo ogroman, dugoročno neodrživ teret doprinosa, koji je među najvišim stopama u Europi. Dok god to ne smanjimo, prostor za rast neto plaća bit će jako sužen.
Naravno, postoje poslodavci koji zaista nude preniske plaće i izbjegavaju svoje obaveze, ali sustavni problem nije u poslodavcima, nego u poreznoj politici i nedovoljnoj efikasnosti javne potrošnje. Javnost bi puno više trebala usmjeravati pritisak prema državi, odnosno prema reformama sustava doprinosa, nego prema gospodarstvu koja u velikom broju slučajeva radi na ivici održivosti, objašnjava Hadžić za Jabuka.tv.
Hadžića smo za kraj upitali i je li za građane u trenutnim uvjetima inflacije moguće štedjeti i koji su trenutno najbolji modeli štednje.
U uvjetima povišene inflacije građani i dalje mogu štedjeti, ali je važno birati modele koji barem djelomično štite vrijednost novca. Kratkoročne oročene štednje, koje sada nose više kamatne stope nego prethodnih godina, predstavljaju najjednostavniju i najsigurniju opciju za one koji ne žele rizik.
Paralelno s tim, investicijski fondovi niskog rizika, prvenstveno oni koji ulažu u državne obveznice i stabilne financijske instrumente, postaju sve pristupačniji i u BiH, unatoč uvriježenom mišljenju da je riječ o kompliciranim proizvodima. Najbolji pristup je svakako diverzifikacija, gdje bi se dio sredstava oročio, dio zadržao kao likvidni „financijski jastuk“, a dio plasirao u stabilne investicijske instrumente.
Tek kada se ostvari čvrsta financijska baza, moguće je razmišljati i o ulaganju u realnu imovinu poput nekretnina ili zlata, koje su tradicionalno dobar štit od inflacije, ali zahtijevaju veća početna sredstva. Na kraju, najvažnije je razviti finansijsku pismenost i naviku redovne štednje, jer i male, ali dosljedne mjesečne uplate dugoročno prave veliku razliku – ključno je da novac radi za vas, a ne da stoji i gubi vrijednost, zaključio je Faruk Hadžić razgovor za portal Jabuka.tv.
Ekonomist izračunao koliko vrijedi 100 KM danas u odnosu na 2018. godinu
(www.jabuka.tv | Foto: Bosnainfo.ba/Jabuka.tv/arhiva)
Treba dobro nahraniti sve te uhljebe i osigurati pobjedu na još jednim izborima. Sve preko leđa jadnih radnika.
Pogledajte podatke porezne BiH: https://ik.imagekit.io/9qcwbg8wl/0912_2025_UHkVeCH3Z.pdf
Pogledajte direktnu uplatu poreza po kantonima.
Znači, naši ZHŽ poslodavci su uplatili u prvih 11 mjeseci 337,1 mil. maraka.
Prema sjedištu poslodavca, ZHŽ ima 23.035 zaposlenih što je uplata po zaposlenom 14.634 KM.
Pogledajte fiskalni promet po općinama u prvih 11 mjeseci https://ik.imagekit.io/9qcwbg8wl/2025_11_xx05xt3xT.pdf
ZHŽ općine Široki, Posušje, Ljubuški i Grude su fiskalizirale zajedno 4,92 mlrd. maraka prometa što je 7,4% udjela u fiskalnom prometu te ujedno ZHŽ participira sa 7,4% u uplati indirektnog poreza na jedinstveni račun.
ZHŽ ima cca 80k stanovnika i to je promet po glavi 61.500 KM.
Idemo usporediti neki bošnjački kanton sa ZHŽ-om, neka to bude Tuzlanski kanton jer stalno bošnjaci pričaju da je TK lokomotiva industrijska u BiH, da oni financiraju ceste u Zap. Hercegovini itd.
Dakle, poslodavci u tuzlanskom kantonu su uplatili 1,35 mlrd. maraka direktnog poreza, TK ima prema sjedištu poslodavca 101.099 zaposlenih što je uplata po zaposlenom 13.353 KM
Tuzla koja ima 100k stanovnika je fiskalizirala 3,81 mlrd. maraka prometa što je 5,7% udjela u uplati indirektnog poreza, a promet po glavi im iznosi 34.636 maraka.
Zaključak,
ZHŽ poslodavci uplate po zaposlenom 1.281 KM više direktnog poreza od poslodavaca u Tuzli, te ZHŽ gospodarstvenici fiskaliziraju 26.864 KM više po glavi stanovnika od tuzlanskih gospodarstvenika.
Vidite li vi pod kojom su ZHŽ poslodavci presijom kada je uplata direktnog i indirektnog poreza u pitanju, dok u isto vrijeme bošnjačka javnost nas u ZHŽ optužuje da ne plaćamo poreze, a mi u ZHŽ uplatimo najviše direktnog poreza po zaposlenom i najviše indirektnog poreza po glavi stanovnika i kakve u konačnici mi koristi od toga imamo? Nikakve, jer 80% tog novca završava u centraliziranom Sarajevu gdje se namjenski dio doprinosa nepravedno raspoređuje, a ostali porezi (npr. porez na dohodak, porez na dobit, PDV) vlada raspoređuje prema svojim budžetskim odnosno bošnjačkim potrebama državne administracije, javne službe i institucija sa sjedištem u Sarajevu.
Nažalost, upravo zbog velike porezne presije i nepravedne porezne raspodjele, veliki broj ZHŽ poslodavaca pribjegava poreznoj evaziji i nažalost umanjuju svoje troškove na doprinosima odnosno ciljano sebi i svojim radnicima umanjuju plaću i daju novac na ruke.
Jednostavno je porezni sustav u BiH nakaradno uređen, za nas u ZHŽ-u pogotovo. Što je ZHŽ uspješnija županija odnosno i što su ZHŽ poslodavci uspješniji, to moramo više hraniti 70.000 budžetlija u Sarajevu.
O da , zupanije uplaćuju a onda čekaju i čekaju povrat uplata iz Federacije a vrijednost svaki dan sve manja , nego ne treba ni spremati novce nego od svoje zarade transparetno graditi infrastrukturu a Sarajevu spremiti račune . I mirna i uredjena Hercegovina a i Bosna
Zašto bi županije uplaćivale indirektni porez na neki jedinstveni račun u Sarajevo i onda čekale da im vlada FBiH vrati nešto novca. 70% novca od PDV-a vlada zadržava za sebe i svoje potrebe, i onda mrvice daje kantonima i županijama da novac raspodjele prema udjelu u stanovništvu. Pa tako ZHŽ dobije 3,8% jer toliko ima udjela u stanovništvu, a sudjeluje u uplati sa 7,4%. Zakidaju nas za cca 50 do 80 milijuna maraka svake godine samo na novcu koji je namijenjen županijama, a gdje je još novac koji vlada FBiH sebi uzima za svoje institucije i javne službe u Sarajevu? To je još 400 do 500 milijuna maraka.
Pa mi u ZHŽ s novcem koji sami stvorimo, možemo izgraditi te institucije u svojoj županiji, možemo sami ceste izgraditi, ali, ne, to ne može tako, već šalji novce u Sarajevo i hrani centraliziranu nakaradnu državu odnosno 70k javnih službenika u Sarajevu.
Bošnjacima su sad u zadnje vrijeme puna usta toga kako RS potkrada Federaciju jer RS ne želi da se koeficijent za raspodjelu novca ažurira prema udjelu o uplati.
Dakle, Bošnjaci kada su entiteti u pitanju žele da se novac dijeli koliko tko uplati, a kada su županije/kantoni u pitanju, e to ne vrijedi, nego se novac od PDV-a mora rasporediti po broju stanovnika po županijama. Nakarada teška od države.
Zbog nepravde oko raspodjele novca se Federacija treba raspasti, to je za nas ZHŽ Hrvate pitanje broj 1.
Da uplaćuje se na račune u Sarajevo i u Banja luku a zato imamo izabrane političke predstavnike da svojim aktivnim i kvalitetnim radom lobiraju za fer povrat uplaćenog . Doduše mi nemamo takve ali sto prije nabaviti ih -ne ove sto su na rasporodaji nego vrijedne unikate
A staje sa HNZ koja je 10 puta veća odZHZ
Pansioni u Medzugorju primaju autobus turista a nema nikoga prijavljenog
Doprinosi na mirovinsko su ok. Za zdravstveno malo previsoki. Za nezaposlenost bespotrebno visoki. Porez na dohodak je čak i nizak ali je premsli iznos osobnog odbitka izvan svakog razuma . Isto tako neoporezive naknade su previsoke. To sve daje potpuno nakaradan sistem gdje se više i ne zna šta je plaća a šta naknade. Zbog tako nakaradnog sistema su veća davanja na manja primanja nego na veća umjesto da bude obrnuto. Užas
A porez na dobit koji je najmanji na svijetu???
Jebla te dobit glupane. Od svoje ljubomore ne vidis sta covjek oce rec. Kaze da je placa RADNIKU mala jer drzava puno otikida. Tj tebi uzima od tvoje place koju ti je firma uplatila. Tema uopce nije dobit firme nego porez na rad. Tebi bi bila veca placa za isti iznos koji firma plati za tvoj rad. Firma bi isto platila 1750 KM samo sto da manje drzava uzima tebi bi umjesto 1000 KM na racun doslo mozda 1500 KM a drzavi 250 KM. Ti jado gledas porez na dobit koji nema veze s tobom. Ali nek se naplati gazdi vise to je trebi draze, a sto tebi drzava uzima skoro pola place svaki mjesec nemas pojma. Jade ljubomorni nepismeni neznani.
Pa dobro evo uzmi na primjer da komplet bruto uplati radniku i da onda on sam bira kako će plaćati zdravstvo , mirovinsko ? Misliš da bi imao pristup neograničen zdravstvu ? Ne bi . Nama nije toliko problem odnos bruto neto nego je problem upravljanja našom imovinom na svim razinama tj lopovluk . Poslodavcu je zapravo svejedno kome će prebaciti novce radniku ili direktno u fondove .
Uz toliko uvreda totalno nepotrebnih na jednu običnu rečenicu to jest pitanje i pitanje koje nije upućeno tebi nego generalno, ta kako bi i bilo uopće tebi upućeno kad se ne poznajemo ali vrlo lako se može zaključiti iz tvoga ponašanja potencijalne dvije stvari: prva je da si privatnik i to frustriran jer nisi dovoljno uspješan kao neki i zavidiš bogatijim od sebe mada imaš već više nego dovoljno za život, što znači da si nesretan, zavidan, frustriran. Druga stvar, osoba koja na normalno pitanje uputi toliko uvreda ima ozbiljnih problema sa kontrolom, osjećajima i vjerovatno mu fali majčine ljubavi 🙂 i na sve uvrede, čovjek kaže da su male plaće jer država uzme puno, ja kažem da naši bi poslodavci zato imaju puno manju porez na dobit pa bi tu dobit mogli na kraju godine podijeliti sa radnicima a ne da nas kupe sa 300 KM Božićnice a očito si i ti jedan od njih licemjeru obično. Sretan Božić
Uz dužno poštovanje čovjek ti je s razlogom rekao da si glup i ljubomoran. Kad govoriš o dobiti ti samo uzimas u obzir top firme i onda po njima ocjenjujes potentnost gospodarstva. Te firme imaju profitnu potentnost da još povećaju plaće ali one su uglavnom već povećane odnosno bolje su plaće u Violeti i Grafotisku nego u malim firmama. Male firme nisu baš sposobne dizati plaće i njima niska stopa poreza na dobit ne znači puno jer su niskoprofitabilne. A najveći broj ljudi radi u takvim firmama. Dakle potpuno je jasno da porezna politika koja opterećuje rad se mora mjenjati. Čak nije toliko stvar u ukupnom rasterećenju rada nego u kvalitetnijim i boljim rješenjima od postojećeg sustava. Daj mi reci gdje to ima da se 80% minimalnog dohotka oporezuje. Pa minimalni dohodak je u pravilu neoporeziv ili barem 80% a ovdje obrnuto . Porez na dobit je nizak ali je on primamljiv stranim investitorima pa je zato veća korist od štete. Dakle minimalno smanjenje doprinosa i to onog za nezaposlenost, povećanje stope poreza na dohodak na 15% i dodatno uvođenje više stope za visoka primanja, značajno povećanje neoporezivog dijela dohotka ba 1.000 km, ukidanje neoporezive uredbe za pomoć bi bila rješenja koja bi uredila ovaj sektor a samo ukupno rasterećenje bi možda i ostalo isto jedino što bi oni koji imaju više i plaćali više a ne ko sad da oni sa najmanjim primanjima u postotku plaćaju najviše
Uz dužno poštovanje moje mišljenje je da kada čovjek drugom govori da je glup ponavljam ima problema sa izražavanjem, osjećajima itd. Moje pitanje je bilo jednostavno, nigdje nijedna uvreda ni znak ljubomore. Da ponovimo pitanje: a porez na dobit koji je najmanji na svijetu? Je li netočan podatak da je kod nas porez na dobit 10 dok je u većini zapadnih zemalja preko 45 i 50 posto? Otkud u tom pitanju glupost, ljubomora, praktički 20 uvreda na jedno pitanje! Što to pokazuje o toj osobi? Da je frustrirana, nezrela i nedorasla situaciji u kojoj se nalazi! Zamislite da ovako svi razgovaraju i uzvraćaju na pitanja. Možda sam ja neurokirurg pa ekonomski uopće nisam strucan i postavim pitanje i dobijem 100 uvreda. Možda sam školovani glazbenik, kipar, biolog, povjesničar, jezikoslovac i jesam li onda glup, zavidan, ljubomoran? Jel na ovaj način pametni ljudi razgovaraju, na normalno pitanje uvredama? Ako se vi takvi smatrate pametnija onda sam sebi kažem da sam natprosječno glup!
Nisi dobio 100 uvreda nego dvije. Pitao jesi ali o kojem kontekstu. Priča se o oporezivanju rada i dohotka i s kojom svrhom si postavio pitanje. Može se reći da ima podloge za ljubomoru. Sad jesi li glup ne znam ali onda lupetas u neznanju. Ne znam za države gdje je porez na dobit 50%. Recimo u mnogim zemljama je niži od BiH uključujući i susjednu Crnu Goru. U Hrvatskoj je isto 10% za manje firme a za veće 18% uz značajne poticaje pa u hrvatskoj se na kraju prosječno plati 7-8%. Ali opet tema je oporezivanje rada i dohotka a ne korporativni porezi
Hadžić je odličan lik.
slazem se , jedina mu je mala mana sto je musliman ali vjerujem dabi volio i on da nije. Sve ostalo je OK kod njega
Ja isto mislim da bi ti majka volila da nije rodila zatucanog debila, pa evo te svejedno
Danas sam sreo u prometu nekog lokalnog političara kako ga voze pod rotacijom, nepoznat lik. Koliko su oholi i jadni da toliko sebi predaju pozornosti u nekoj vukojebini. E zbog takvi likova se odbija toliko sa leđa radnka.
Uopće nije istina da uzima 750 , nego je to cca 660. Ali dobro, šta sa ostalim porezima koji su najnizi u Europi. Zašto to ne spominje
Mozete li objasnjenje zasto je vama draze da drzava naplati sto vise poreza od poduzetnika? Zar ne vidite kako politicari trose taj novac koji naplate od poreza? Zaposljavaju svoje ukucane i rodbinu, kradu preko natjecaja i sve ostalo. Razumio bi da se taj porez nekako vrati gradjanima preko boljeg zdravstva, besplatnih fakulteta, solidnih mirovina, novih puteva itd kao u normalnim drzavama. Ali da i dalje ljudi navijaju da drzava naplati sto vise poreza od poduzetnika to nikako ne razumijem. Sto manje naplati prije ce im nestat u kasi i morat ce smanjivat broj ministara, zamjenika i ostalih uhljeba, ali jok ti zelis da on uzme od tvrtke koja bi mozda zaposlila jos 10 ljudi za te pare. Ne razumijem, osim ako nije urodjena hercegovacka ljubomora pa kad ja nemam nek i njemu uzmu.
Nije 660 nego izadze preko 900KM
Sve zavisi di radite nije isto radit u firmi kojs ima 100tinjak zaposlenih i radit u porodicom obrtu
Imam obrt i pored ovih 660 moram knjigovođe dat jos 150 za novo zaposlenom pa na kraju godine platit neki poraz za radnika državi tako da je plata od 1000.00KM na kraju oko1900.00 + topli +naruke
I kad dobiješ 1000 maraka od toga što potrošiš dok sve kupiš i platiš opet kroz PDV daš 17% poreza tako da u stvarnosti imaš što si radio manje nego država.
Dodaj tome akcize, trošarine, carine, naknade pri registraciji, koncesije za telefone , poticaje za struju itd…., od tih 1000 KM plaće koju potrošiš opet više od pola kroz potrošnju ode državi. Državi u konačnici od 1750 KM koliko radnik zaradi ode preko 1250 KM , radniku manje od 500 KM.
Nakupilo je se previse uhljeba koji nista ne rade. Stislo je pravo. Nece ovo moc dugo ovako, od firmi se vise ne moze izvuci para ovo je vec maksimum, kredite BiH vise ne daju. Morat ce uhljebi ic radit negdje van drzavnih jasla. Nestalo drzavnog sijena. Da mi je zao, pa i nije. Samo koja firma ce tolerirat (ne)radne navike dugogodisnjeg uhljeba.
Ja bi rekao da im nikad nije bilo bolje, a izgleda da će im biti još bolje po novim zakonima koje redovno nameću u svoju korist.
Porez isti za srednju školu i fakultet,ko više zarađuje veći porez,a znamo svi ko je to.Ovaj čovjek treba raditi za poreznu pa bi vidili kako bi sve posložio,ako politici ne smeta..
Zašto ne spominje da FBiH ima najmanje opterecenje na place od EU zemalja. Nasi porezi i doprinosi nisu nimalo veci od europskih. Zamolite ChatGPT neka vam usporedi “tax wedge” po EU zemljama. Posebno sa ovim zadnjim smanjenjem. Realno, ne bi trebalo smanjivati postotak doprinosa, vec uvesti vece olaksice za bracne parove i parove s djecom. Povecati i olaksice po pitanju povrata kamate za prvu nekretninu koja vec postoji.
Poreznom politikom treba poticati pozeljna drustvena ponasanja, a ne uvijek uravnilovka i jadni mi.
Također, nigdje nemato ovako nizak porez na dohodak od 10% i jedan od nizih PDVova u EUROzoni.
Poreze treba smanjivati, ne gomilati uhljebe i bespotrebnu administraciju, a novac preko poreza reinvestirati u gospodarstvo.
Radnik je kriv!
Jadni smo kad se na Chatgpt oslanjamo.
Ne, nego se treba oslanjati na lažove.
Meni je draže dati državi porez iz razloga što se to itekako vrati nama građanima ( ne u tolikoj mjeri koliko bi trebalo) ali se vrati. Doprinosi su se godinama obracunavali na minimalnu plaću od 420 KM, i tada su svi koristili minimalan iznos, nije se nitko od njih bunio i pomisljao da poveća plaću. Mirovinski fond je najvećim dijelom uništen zbog takvih poduzetnika. Naravno da ću radije dati državi, a ti i dalje žali Crnjca, Koraća, Bašića i ostale dok ti oni pokupovase sve nekretnine, i lagano su ti digli cijenu stana , da ga za 3 života ne možeš da kupiš. Nisi ti pametan baš
Za 21.01.
Nisu svi Crnjci, Koraći i Bašići…
Ima poduzetnika koji jedva krpe kraj sa krajem da sve obaveze isplate.
Sve što vlastodršci u.medijima.izjave vezano za minimalnu plaću je samo obmana ljudi,razni fiskalni nameti su previsoki.Lako je sve provjeriti na googlu kolika su davanja u doprinosima na plaću od 1000.00 KM.Kroz svako podizanje minimalne plaće država će to naplatiti kroz doprinose,isto tako će podići mirovinu ali će poslodavci to platiti kroz mirovinsko.Puno će malih obrta i malih firmi u 2026 godini ostati bez posla
Minimalnu plaću ne bi nitko trebao imati jwr je to minimum da ne može biti manja plaća od 1000 KM a logično bi bilo da svatko ima više od minimalne plaće.
Ali šta reći kad profesori koji nam uče i dgajaju djecu imaju plaću 1300 KM u najbogatijoj županiji u f bih i čime se onda hvale?
Zna li se koliko će se povećat plaće za iduću godinu u županiji? Ministrica je najavila…
Lupamo gluposti dnevnika je 100 + osiguranje +topli ,prevoz
Na banku 1000+ doprinosi ostalo na ruke
30 godina se uplacivalo minimalno ,a koliko ljudi je radilo na crno bez godina staza , svaki radnik zaradi sve te dadzbine koje nisu uplacivane a,sada tolika frka kad treba povecat placu radniku . Zasto mladi odlaze ? Urusava se zdravstveni,mirovinski doslo se u situsciju 1 radnik 1umirovljenik .