Društvene mreže sve više oblikuju način na koji doživljavamo svijet oko sebe. Umjesto raznolikih izvora, korisnici najčešće vide sadržaj koji potvrđuje njihova uvjerenja, dok negativne i senzacionalne vijesti privlače najviše pažnje.
Društvene mreže potpuno su promijenile način na koji ljudi konzumiraju informacije. Često se događa da korisnici na tim platformama prate samo vijesti koje im preporuče prijatelji ili stranice koje već prate.
Problem takvog načina konzumiranja sadržaja, o kojem se govori već više od deset godina, jest to što korisnici mogu ostati “zarobljeni” u svom balonu – prikazuju im se samo sadržaji koji odgovaraju njihovom svjetonazoru ili načinu razmišljanja.
Kako pojačati vidljivost sadržaja
U takvom je balonu teško čuti i drugu stranu priče. Vijesti s kojima se možda ne slažemo, ali bi bile zanimljive iz druge perspektive, rijetko dopru do korisnika. To, međutim, nije jedini problem. Stručnjaci upozoravaju da društvene mreže obiluju sadržajem loše kvalitete koji često izaziva negativne emocije – a upravo takav sadržaj privlači najviše klikova.
Iako mnogi za to krive algoritme, nedavno istraživanje Sveučilišta Cornell pokazalo je da situacija nije tako jednostavna – odgovornost snose i sami korisnici. Algoritmi su doista napravljeni da ljudima pokažu ono što žele i time ih zadrže na platformi što dulje, ali problem je u tome što korisnici češće reagiraju na sadržaj niže kvalitete.
Primjerice, ako ista osoba podijeli negativnu vijest i neku pozitivnu vijest s provjerenog izvora, korisnici će češće kliknuti na onu lošiju. Takav sadržaj dobiva čak 7 posto više reakcija, što dodatno povećava njegovu vidljivost.
Što bolje “prolazi”
Znanstvenici su pratili sadržaj na sedam različitih mreža (BlueSky, Mastodon, LinkedIn, X, TruthSocial, Gab i GETTR) i otkrili da je taj trend prisutan bez obzira na političku orijentaciju korisnika ili platforme. Negativne vijesti bolje “prolaze” i kod lijevo i kod desno orijentiranih korisnika.
Čak i bez ovih istraživanja jasno je da senzacionalistički naslovi i emocionalno nabijen sadržaj privlače više pažnje nego racionalne i provjerene vijesti. Tako se stvara začarani krug: korisnici klikaju na negativne i nekvalitetne vijesti, mediji ih proizvode zbog veće čitanosti, a algoritmi ih dodatno guraju. Kvalitetan sadržaj tako često ostaje u sjeni, prenosi Raport.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik)
