Od kolovoza 2025. godine Federacija BiH u Kazneni je zakon uvela posebno kazneno djelo mamljenja djece radi zadovoljenja spolnih potreba, prvi put jasno ciljajući online predatore koji preko ekrana dolaze do najmlađih. Uz to, pooštrene su i odredbe koje se odnose na iskorištavanje djece za pornografske sadržaje, a pravnici upozoravaju da je riječ o pojavama koje su u praksi već itekako prisutne.
Prema izmjenama Kaznenoga zakona FBiH, od kolovoza 2025. postoji novo kazneno djelo: mamljenje djece za zadovoljenje spolnih potreba. Ovo kazneno djelo čini punoljetna osoba koja, koristeći računalnu mrežu ili drugu informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, dogovori sastanak s osobom mlađom od 15 godina radi obljube ili s njom izjednačene spolne radnje, radi proizvodnje pornografskog materijala ili drugih oblika spolnog iskorištavanja te pritom poduzme radnje da do toga sastanka doista i dođe.
Kazneno odgovara i osoba koja prikuplja, daje ili prenosi podatke o djetetu mlađem od 15 godina s ciljem počinjenja tog kaznenog djela.
Radi se o slučajevima kada punoljetne osobe stupe u kontakt s djecom, najčešće putem društvenih mreža, poput Facebooka i Instagrama, mobilnih aplikacija (primjerice Snapchata) i online chatova, te ih vrbuju radi zadovoljenja spolnih potreba, objasnio je Josip Aničić, tužitelj Županijskog tužiteljstva Županije Zapadnohercegovačke, za portal Jabuka.tv.
Za ovo kazneno djelo propisana je kazna zatvora do tri godine.
Iskorištavanje djeteta za pornografske predstave
Online komunikacija s djecom često prelazi granicu mamljenja i prerasta u aktivno iskorištavanje.
U svojoj praksi imao sam više slučajeva u kojima punoljetne osobe putem online chatova i društvenih mreža stupaju u kontakt s djecom i iskorištavaju ih za pornografske predstave, navodi Aničić.
Dodao je da se u takvim situacijama primjenjuje novo kazneno djelo iskorištavanje djeteta za pornografske predstave. Za njega je propisana kazna zatvora do pet godina, a ako je dijete na sudjelovanje navedeno ili prisiljeno prijetnjom, prijevarom ili obmanom, počinitelj može biti kažnjen kaznom zatvora do deset godina.
Dodatno, kaznom zatvora do osam godina kaznit će se onaj tko snima, šalje, prikazuje ili čak samo u svom mobilnom telefonu ili laptopu posjeduje fotografije i videozapise na kojima je dijete prikazano u spolno eksplicitnom ponašanju.
Uhićen muškarac koji je pokušao namamiti 13-godišnju djevojčicu da se sastanu u Sarajevu
Kako predatori osvajaju povjerenje djeteta
Stručnjaci upozoravaju da se online predatori rijetko predstavljaju kao prijetnja. Naprotiv, nastupaju kao “prijatelji” i emocionalna podrška.
Kontakt počinje tako da se počinitelj ponaša prema djetetu kao prema odrasloj i zreloj osobi, a to većini djece imponira. Dijete se povjerava počinitelju koji obećava da će čuvati njegove tajne i tako se stvara posebna povezanost, opisuje Aničić mehanizam manipulacije.
Mnogi mališani, dodaje, neke stvari ne mogu ili ne žele reći svojim roditeljima ili prijateljima.
To će mnogo prije reći nekoj nepoznatoj osobi s druge strane ekrana i upravo to počinitelji čekaju, da postanu djetetova emotivna podrška, kaže.
Kada počinitelj stekne povjerenje djeteta, komunikacija poprima sve jasniji seksualni prizvuk.
Slijedi komentiranje izgleda djeteta uz emotikone, najčešće emotikone stida (rukom prekrivene oči ili usta). Nakon toga djetetu daje komplimente i uz šale moli dijete da mu pokaže dio svog tijela. Kada se to dogodi, slijedi ucjena: od djeteta traži da mu pokaže ostatak tijela, ako ne želi da njegovi roditelji i prijatelji saznaju za dopisivanje, upozorava Aničić.
Tako dijete od prvotne znatiželje i povjerenja vrlo brzo dolazi u poziciju žrtve ucjene i straha.
Osvetnička pornografija i novi zakon u FBiH: Ovo trebate znati ako ste žrtva digitalnog nasilja
Savjet roditeljima: zabrana nije rješenje
S obzirom na to da je digitalno okruženje postalo sastavni dio odrastanja, pravnici i stručnjaci za zaštitu djece naglašavaju kako potpuna zabrana korištenja mobitela i interneta najčešće nije izvediva, a može biti i kontraproduktivna.
Moj savjet roditeljima jest da djeci određene dobi ne zabranjuju potpuno korištenje mobitela, jer je to u današnje vrijeme gotovo nemoguće. Takva zabrana može imati suprotan učinak i dovesti do većeg interesa za mobitel nego da ga djeca slobodno koriste, poručuje pravnik.
Umjesto toga, ključnim smatra nadzor, ograničenja i otvoren razgovor.
Najbolje rješenje je nadzor, ograničenje i otvoren razgovor s djecom, zaključuje Aničić za portal Jabuka.tv, uz poruku da pravni okvir pruža važnu zaštitu, ali da je prva linija obrane ipak povjerenje i komunikacija unutar obitelji.
(www.jabuka.tv | Foto: Freepik/Jabuka.tv)
Uzmite djeci mobitele. Pola problema rijeseno.
Ne samo djeci šta odrasli rade !??!