Knjiga dr. Marije Naletilić otkriva kako je Monopolska uprava između ratova obezvrijedila trud hercegovačkih uzgajivača duhana.
U dvorani Glazbene škole u Širokom Brijegu predstavljena je znanstvena monografija autorice dr. Marije Naletilić “Povijesna zbilja hercegovačkoga puka 1918. – 1941.”.
Knjiga predstavlja proširenu doktorsku disertaciju koja istražuje utjecaj jugoslavenske Monopolske uprave na uzgoj i preradu duhana u Hercegovini između dvaju svjetskih ratova, piše Večernji list BiH.
Autorica analizira važnost uzgoja, prerade i prodaje duhana – poljoprivredne kulture koja je snažno oblikovala društvene, gospodarske i političke odnose toga vremena u Hercegovini i staroj Jugoslaviji.
Predstavljena znanstvena monografija Marije Naletilić o duhanskoj tradiciji Hercegovine
Uvođenjem Monopolske uprave na duhan još u Austro-Ugarskoj, a koju je naslijedila Monopolska uprava u Beogradu, raznim pritiscima i manipulacijama obezvrjeđivao se trud i rad ondašnjih ljudi kroz neprimjerenu cijenu duhana.
Premda je hercegovački duhan, zahvaljujući iznimnoj mediteranskoj klimi, bio vrhunske kvalitete, njegova je cijena bila znatno niža od stvarne vrijednosti.
Otpor i borba za pravedniju cijenu
Sve to natjeralo je tadašnje ljude da se na razne načine snalaze kako bi za svoj rad bili bolje plaćeni i prehranili svoje obitelji.
Predstavljači knjige — prof. dr. Marko Ivanković (ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar), prof. dr. Tihomir Zovko (Sveučilište u Mostaru) i autorica dr. Marija Naletilić — istaknuli su kako su kroz ekonomske i političke odnose na hercegovačkog čovjeka vršeni stalni pritisci s ciljem da se njegov rad obezvrijedi, dok se državna blagajna punila.
Za poboljšanje položaja saditelja duhana posebno se zalagao fra Dominik Mandić, koji je kroz Udrugu saditelja duhana nastojao poboljšati socioekonomski položaj hercegovačkog seljaka.
Premda je bio iznimne kvalitete, hercegovački duhan nije imao cijenu u skladu sa svojom vrijednošću.
Krijumčarenje kao način preživljavanja
O povijesti proizvodnje duhana u Širokom Brijegu i izazovima naših predaka
Zbog nepravednih otkupnih cijena, mnogi su uzgajivači bili prisiljeni baviti se krijumčarenjem, ili kako se tada govorilo – švercom.
No, kako su istaknuli predstavljači i autorica, ni danas, nakon gotovo stoljeća, status te važne poljoprivredne djelatnosti nije u potpunosti definiran.
Visoke rente i neizvjesna budućnost
Država i dalje ubire visoke rente na duhan i duhanske proizvode, dok proizvođači ne mogu saditi i prodavati duhan na primjeren način kroz otkupne stanice i pravednu cijenu, što i dalje potiče ilegalnu trgovinu.
Pogledajte rijetku fotografiju radnika duhanske stanice u Širokom Brijegu
(www.jabuka.tv)
A što ćemo sa ovim što veloprodaju rade sa duhanom pa se obogatiše? Osim prijavit nadležnima da to hapse.
Tko sada zaraduje na lusionicana
Nitko ne proizvodi duhan na ovim prostorima, popusi se deset puta vise nego nekada, Sadeci duhan ostali smo bez blagorodni sadnica.
Pivam gangu kad pođem na vagu,kad na vagu ode duvan kvragu.
Pa ipak…, u Duvanjskoj stanici su radile nase bake i kao mlade cure dobijale placu i prehranjivale obitelj, sto im je dalo i drugo, suverenije drzanje, jer cim covjek ima svoju placu ima i svoje ja.
Ja nebi da nikomu radit na zemlji da se izbrlja pa taki iđe u kuću.
Tako je cigar haha i hnda prlja sag, kupatilo i novu garnituru ,a ruke se ne mogu opeat
🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣
Tako je cigar haha i hnda prlja sag, kupatilo i novu garnituru ,a ruke se ne mogu opeat
MOJ BRTE KAD SE PUSTE DOGANUSE POSLE CETERI SATA POPODNU POPLAVE GRAD, MA STANI PA GLEDANJ KOJA JE LIPSA ODLIPSE, SLABO MOMAKA POZOBA IH KRIZNI PUT ILI U JUGOVOJSKU TRI GODINE NIKAD PROCI, CURAM SE UVIK ŽURI ALI KO CEKA TAJ DOCEKA
Lale moja, prodjose ta vremena i nikada se vratiti nece.
Jadnoj sirotinji zalogaj iz usta uzimaju dice im dusa.A ti pederu zagrni rukave pa ustani u 5 pa beri vidit ces kako je
Piroman uguši sadnju duvana,ocinka sve susjede po redu a i on ga sadio s materom i ćaćom do prije par godina.
A ljudi sta cekate zna se kako se to rjesava.
A šta je ostalo od duvanske stanice ? Jedno velio ništa ali opet kad se sitim bome negdje se gangalo a negdje tugovalo poslje vage u nas U kući tuga a zašto niko nije bio u partiji e to se vagalo a ne kvaliteta e zato srušite sve vrag mater i duvanskoj ,.ZDS,.
To je kocerinska ljudina nema sta
Dabogda manji umro nego se rodio
P S
U TITINO DOBA MOGA SI SKIJU MOTAT U LISTICI, PA OSTAVIS KLIZU ZA NA SELU MOTATI APTAVE CATE KUPIS U ILIJICA U TRAFIKI NA MOSTU IMALI SI UGLEDNIJI ALI UKRALJEVOJ JUGOVINI DUVANSKU KUTIJUSI MORA OSTAVIT NA TRNU NEGDI U KUPINU SAKRITI JER SE KAZNA PLACALA ZA PUSENJE SKIJE
ZATO SU NASI STARI NOSILI DUHANSKE RUSAKE CAK DO BOSANSKIG BRODA DERVENTE PJEDKE PO25KG SVE SMO NADZIVILI ALI NE SVI IMAMO NA ROSULJAM GROBOVE ZENDARI UBIJALI LJUDE KO ZVJERI BOZE PIMOZI NAM LAKU NOC
Tada davali siću za duvan a bio visoke kvalitete, danas ga ti isti plaćaju masno a puše smeće, ne gleda se više jeli dobar samo koliko kila imaš, tako to ide.