Dok jedni nemaju što jesti, ogromne količine hrane u BiH završavaju – na otpadu.
Svake godine u Bosni i Hercegovini bacimo više od 400.000 tona hrane, a svakodnevno oko 500 tona završi na odlagalištima. Riječ je o poraznim brojkama, pogotovo kada znamo da tisuće ljudi u našoj zemlji žive na rubu siromaštva i ovise o javnim kuhinjama i humanitarnim organizacijama.
Procjene pokazuju da svaka osoba u BiH godišnje baci oko 83 kilograma hrane. Drugim riječima, prosječno kućanstvo odbaci gotovo tri kilograma hrane svakog tjedna – i to najčešće one koja je još uvijek sigurna za konzumaciju.
Ovaj paradoks pokazuje da bacanje hrane nije samo ekonomski, već i moralni i društveni problem.
Trošak koji plaća okoliš
Hrana koja završi u otpadu nije samo izgubljeni obrok. To su sati rada, energija, voda i zemljište uloženi u njezinu proizvodnju. Kada se hrana raspada, stvara metan – snažan staklenički plin koji dodatno ubrzava klimatske promjene.
Prema istraživanjima, otpad od hrane u domaćinstvima u BiH stvara oko 3,5 kilograma CO₂ ekvivalenta tjedno po kućanstvu. To znači da bacanjem hrane ne gubimo samo novac, nego i – budućnost.
Zašto bacamo hranu?
- Razlozi su slični onima diljem svijeta:
- Kupujemo više nego što nam treba.
- Loše planiramo obroke i ne provjeravamo zalihe.
- Pogrešno tumačimo oznake „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do”.
- Ne čuvamo hranu pravilno, pa se brzo pokvari.
- Bacamo ostatke jer ne znamo kako ih ponovno iskoristiti.
Uz to, nedostatak edukacije i svijesti o posljedicama dodatno pogoršava problem. Doniranje hrane u BiH i dalje nije dovoljno razvijeno, a mnogi trgovci i proizvođači još uvijek bacaju jestivu hranu.
Foto: Bobo/F.A. BOBO
Rješenja počinju u našim domovima
- Promjene mogu krenuti već danas – i to malim koracima:
- Planirajte kupnju. Napravite tjedni plan obroka i kupujte samo ono što vam doista treba.
- Provjeravajte datume. Hrana s oznakom „najbolje upotrijebiti do” često je i nakon tog datuma sigurna za konzumaciju.
- Pravilno čuvajte namirnice i redovito čistite hladnjak.
- Iskoristite ostatke – jučerašnji ručak može postati sutrašnji novi obrok.
- Zamrznite višak, kruh, voće ili kuhanu hranu.
- Kompostirajte ostatke voća i povrća, pretvorite ih u prirodno gnojivo.
Zajedno možemo promijeniti navike
- Smanjenjem bacanja hrane svako kućanstvo može doprinijeti:
- smanjenju emisija stakleničkih plinova,
- očuvanju prirodnih resursa,
- manjoj potrošnji i većim uštedama,
- većoj solidarnosti prema onima koji nemaju dovoljno.
Hrana koju danas spasimo – sutra može nahraniti nekoga drugog. Jer ono što bacamo nije samo hrana. To je trud, vrijeme i energija našeg planeta.
Aplikacija SMT podsjeća nas koliko su odgovorna kupnja i planiranje važni koraci prema održivijem načinu života – jer svaka naša odluka, pa i ona na blagajni, može napraviti razliku.
(www.jabuka.tv)
