Politički potres u Francuskoj: Premijer Lecornu podnio ostavku

Francuski premijer Sebastien Lecornu podnio je u ponedjeljak ostavku predsjedniku Emmanuelu Macronu, uslijed rastućih kritika na račun novog sastava vlade.

Kako prenosi BFM TV, pozivajući se na Jelisejsku palaču, Macron je prihvatio Lecornuovu ostavku.

Lecornu je samo dan ranije predstavio novu vladu, čiji je sastav gotovo u potpunosti identičan prethodnoj, koja je pala 8. rujna. Nova postava odmah je naišla na oštre kritike oporbenih stranaka.

Odluka da se zadrži ista vlada, uz čovjeka koji je doveo Francusku do bankrota, patetična je, poručila je Marine Le Pen, čelnica krajnje desničarskog Nacionalnog okupljanja, putem društvene mreže X.

Vođa socijalista Boris Vallaud izjavio je da „makronistička tvrdoglavost svakim danom gura zemlju sve dublje u kaos“.

U međuvremenu, ministar unutarnjih poslova Bruno Retailleau sazvao je strateški odbor republikanaca, navodeći da „sastav vlade ne odražava obećani prekid“.

U novom kabinetu Roland Lescure, član Macronove stranke i bivši ministar industrije, zamijenio je Erica Lombarda na mjestu ministra financija.

Bivši ministar financija Bruno Le Maire vratio se u vladu, preuzimajući Ministarstvo obrane, koje je ranije vodio Lecornu.

Kabinet uključuje i niz novih imena: Eric Woerth (ministar teritorijalne organizacije i decentralizacije), Naima Moutchou (ministrica za transformaciju, javno djelovanje, umjetnu inteligenciju i digitalnu tehnologiju), Mathieu Lefevre (ministar za odnose s parlamentom) i Marina Ferrari (ministrica za sport, mlade i društveni život).

Na svojim su pozicijama ostali: Retailleau, Jean-Noel Barrot, Elisabeth Borne, Manuel Valls, Gerald Darmanin, Catherine Vautrin, Rachida Dati, Agnes Pannier-Runacher, Annie Genevard, Amelie de Montchalin, Philippe Tabarot i Aurore Berge.

Lecornu je bio imenovan za premijera nakon što je Francois Bayrou izgubio glasovanje o povjerenju u Nacionalnoj skupštini 8. rujna.

Bayrou je, predstavljajući proračunski okvir za 2026. godinu, tražio podršku za plan uštede od 44 milijarde eura, s ciljem smanjenja javnog duga Francuske, koji sada iznosi 115 posto BDP-a.

Francuska trenutno ima jedan od najvećih proračunskih deficita u Europskoj uniji – čak 5,8 posto BDP-a – a pregovori o proračunu izazivaju sve veće političke napetosti.

Neuspjeh dogovora oko proračuna za 2025. prošle godine doveo je i do pada vlade Michela Barniera u prosincu, nakon što su se ljevičarske i krajnje desničarske stranke ujedinile u izglasavanju nepovjerenja.

(www.jabuka.tv | Foto: X)