Prema starim vjerovanjima, čuvarkuća je štitila dom i obitelj od požara, bolesti i zlih sila – otuda i njezino ime. Poznata je i pod imenima žednjak, cmilić, treset, možek, ušna, vazdaživ, a njezin latinski naziv Sempervivum znači “uvijek živa”.
Radi se o iznimno otpornoj i skromnoj biljci koju je vrlo lako uzgojiti. No, osim što je ukras u vrtu i na krovu kuće, čuvarkuća je prava mala riznica zdravlja – sadrži obilje ljekovitih flavonoida i kiselina, piše Ordinacija.hr.
Ljekoviti sok – prva pomoć iz prirode
Mesnati listići puni su soka koji se već stoljećima koristi za liječenje uhobolje – iz lista se iscijede 2-3 kapi soka u bolno uho, legne se nekoliko minuta, a potom pusti da tekućina iscuri.
Zahvaljujući protuupalnim i antiseptičkim svojstvima, čuvarkuća se koristi i za njegu kože: pomaže kod rana, uboda insekata, opeklina, bradavica, kurjih očiju, pjega te bolnih mjesta uslijed grčeva ili gihta. Sok se nanosi izravno na kožu, ili se stavi oblog od prerezanog lista.
Za unutarnju upotrebu
Svježe iscijeđen sok može se piti (ili se pojede nekoliko listova) kao prirodan lijek kod:
- bronhitisa
- upale grla i zubnog mesa
- pročišćenja crijeva
- živčane napetosti
Neka istraživanja upućuju na to da čuvarkuća može smanjiti rizik od raka i pomoći u tretmanima kancerogenih bolesti.
Umirujući čaj od čuvarkuće
Čaj od čuvarkuće preporučuje se kod menstrualnih tegoba, proljeva i želučanih čireva, ali i za ispiranje afti i grla.
Recept: u 2,5 dcl vode stavite 12 g osušenih ili 10 g svježih listova, kuhajte 15 minuta, procijedite i ostavite da se malo ohladi.
Pije se 1 šalica ujutro natašte, a zatim svakih sat vremena po žlica, dok se ne popije cijela količina.
Čuvarkuća i med – snažan prirodni duo
Smjesa od 750 g svježih listova i 1 kg meda koristi se kao prirodan lijek za miome i probleme sa štitnjačom – uzima se 1 žlica ujutro natašte, a tijekom dana još 1-2 žlice.
Topli oblozi od čuvarkuće skuhane u mlijeku stavljaju se na bolnu slezenu, dok se hladni napitak (1-2 lista u čaši vode, odstajali 30 min) preporučuje protiv groznice.
(www.jabuka.tv)
Naše babe i matere su je zvale ušara i koristile su je za kapanje njezinog soka u uho kad nekoga zaboli. Rijetko se za nešto drugo koristila. Očito je bila draga i gatarama kad se i danas provlači to da čuva kuću od zlih sila, požara itd. Baš za zasmijati se.