Internet danas ne bi bio isti bez čuvenog gumba “Like” – palca okrenutog nagore, koji su Facebook i druge platforme pretvorile u digitalni ekvivalent priznanja, podrške i često zavisnosti.
Gumb koji je odavno izašao iz okvira običnog klika, postao je svojevrsni simbol suvremenog doba i komunikacije.
Ova ikonica zaslužna je za pravu revoluciju u načinu na koji ljudi izražavaju emocije i interakciju na internetu. O njoj sada detaljno govori nova knjiga pod nazivom “Like: Gumb koji je promijenio svijet”, u kojoj autori Martin Reeves i Bob Goodson otkrivaju kako je jedan jednostavan gumb prerastao u globalni fenomen.
Od gladijatora do Silicijske doline
Inspiracija za palac gore (i dolje) potječe još iz rimskih vremena, kada je publika u Koloseumu izražavala svoje mišljenje o sudbini gladijatora. Ovaj gest vraćen je u fokus popularne kulture zahvaljujući filmu “Gladijator” iz 2000. godine, a u svakodnevicu je ušao i kroz lik Fonzija iz serije “Happy Days”, koji je palcem pozdravljao sve što mu se dopada.
No, ključnu ulogu u modernizaciji tog simbola odigrao je Bob Goodson, tada zaposleni u kompaniji Yelp. Dana 18. svibnja 2005. godine nacrtao je skicu palca gore i dolje kao ideju za ocjenjivanje restorana. Iako Yelp nije prihvatio njegov prijedlog, Goodson kasnije udružuje snage s Reevesom kako bi istražili genezu ovog simbola.
Facebook nije izmislio “Like” – ali ga je proslavio
Facebook nije tvorac “Like” gumba, iako ga je upravo ta mreža lansirala u orbitu. Ideja se godinama razvijala među pionirima Silicijske doline – od suosnivača Twittera Biza Stonea do osnivača PayPala Maxa Levchina i kreatora Gmaila Paula Buchheita. Svi su oni eksperimentirali s načinima kako motivirati korisnike da besplatno objavljuju sadržaj.
Iako su inženjeri Facebooka još 2007. razvijali ideju o “Like” gumbu, osnivač Mark Zuckerberg je bio protiv, smatrajući to trivijalnim dodatkom. Ipak, konkurentska mreža FriendFeed – čiji su osnivači bili upravo Buchheit i sadašnji predsjednik kompanije OpenAI, Bret Taylor – nije imala takve sumnje i predstavila je svoju verziju u listopadu 2007. godine.
Facebook je ubrzo kupio FriendFeed, i 9. veljače 2009. konačno uveo “Like” gumb. Originalni prijedlog bio je da se gumb zove “Awesome” (“Fenomenalno”), ali je odbačen kao pretjeran, prenosi Klix.
Što kada ukinu lajkove – umjetno zadovoljavanje osjećaja za pripadnošću
Moć jednostavnosti
Nakon uvođenja, “Like” je postao alat za prikupljanje podataka o interesima korisnika, koji je kompaniji donio milijarde kroz ciljano oglašavanje. Meta Platforms, novo ime Facebooka od 2021, prošle godine je samo od reklama zaradila više od 165 milijardi dolara.
Godine 2016, Facebook je uveo dodatne reakcije – “Love”, “Haha”, “Wow”, “Sad” i “Angry” – čime je palac dobio društvo u digitalnom izražavanju emocija.
Tamna strana “lajka”
No, uz sve benefite, “Like” gumb je otvorio i Pandorinu kutiju. Psiholozi upozoravaju na rastuće probleme kod mladih ljudi, čije samopouzdanje često zavisi od broja “lajkova”. Narcisi se hrane pozitivnim reakcijama, dok oni koji ne dobiju dovoljno priznanja često pate od osjećaja manje vrijednosti.
Reeves priznaje da su negativne posljedice bile neplanirane, ali i neizbježne: Ako ne možemo predvidjeti ni dobre strane tehnološke inovacije, kako onda da predvidimo nuspojave?
Evolucija priznanja
Ipak, autori vjeruju da je “Like” gumb dotakao nešto duboko ljudsko – iskonsku potrebu za pripadanjem i potvrdom.
Ne možemo se tako lako zasititi osjećaja sviđanja i potrebe da drugima ukažemo na to. To je rezultat 100.000 godina evolucije, zaključuje Reeves.
Tako je jedna skromna digitalna gesta postala univerzalni jezik interneta – istovremeno blagoslov i prokletstvo digitalnog doba.
(www.jabuka.tv)
