Osobe koje piju osam ili više alkoholnih pića tjedno imaju povećan rizik za oštećenja mozga koja se nazivaju hijalinskom aterosklerozom i koja su povezana s problemima pamćenja i razmišljanja, otkrilo je istraživanje objavljeno u stručnom časopisu “Neurology”.
Hijalinska ateroskleroza je stanje koje uzrokuje suženje, zadebljanje i skrućivanje malih krvnih žila. To otežava protok krvi, te s vremenom može oštetiti mozak, a očituje se u obliku lezija i područja s oštećenim moždanim tkivom.
Prekomjerna konzumacija alkohola velik je globalni javnozdravstveni problem povezan s povećanim rizikom za brojne bolesti i smrt.
Istraživali smo kako alkohol utječe na mozak sa starenjem, a naše je istraživanje pokazalo da prekomjerna konzumacija alkohola oštećuje mozak, što može dovesti do smanjenih sposobnosti pamćenja i razmišljanja, rekao je autor istraživanja dr. Alberto Fernando Oliveira Justo sa Sveučilišta São Paulo u Brazilu.
Analiza moždanog tkiva
U istraživanju je sudjelovalo 1.781 osoba koje su u trenutku smrti u prosjeku imale 75 godina, a svima je nakon smrti obavljena autopsija mozga. Znanstvenici su analizirali moždano tkivo tražeći znakove oštećenja, uključujući tau neurofibrilarne čvorove i hijalinsku aterosklerozu. Uz to, mjerili su masu mozga i visinu svake osobe te su članove obitelji preminulih pitali o navikama u vezi s konzumacijom alkohola.
Sudionici su podijeljeni u četiri skupine:
- 965 osoba koje nikada nisu pile alkohol,
- 319 koje su umjereno konzumirale alkohol (sedam ili manje alkoholnih pića tjedno),
- 129 koje su prekomjerno konzumirale alkohol (osam ili više pića tjedno),
- 368 osoba koje su prestale piti nakon razdoblja ovisnosti.
Znanstvenici su jedno piće definirali kao 14 grama čistog alkohola, što odgovara otprilike 350 ml piva, 150 ml vina ili 45 ml žestokog pića.
Od onih koji nikada nisu pili alkohol, 40% imalo je oštećenja krvnih žila mozga. Među umjerenim konzumentima alkohola, takva je oštećenja imalo 45%, među prekomjernim konzumentima 44%, a među bivšim alkoholičarima čak 50%.
Veći rizik za Alzheimerovu bolest
Nakon što su uzeti u obzir čimbenici koji su mogli utjecati na zdravlje mozga, poput dobi u trenutku smrti, pušenja i tjelesne aktivnosti, pokazalo se da su osobe koje su prekomjerno konzumirale alkohol imale 133% veće šanse za oštećenja krvnih žila u mozgu u usporedbi s osobama koje nikada nisu pile. Bivši alkoholičari imali su 89% veće šanse, a osobe koje su umjereno konzumirale alkohol 60% veće šanse za vaskularna oštećenja mozga.
Znanstvenici su otkrili i da su bivši alkoholičari te osobe koje su prekomjerno konzumirale alkohol imali veće izglede za razvoj tau neurofibrilarnih čvorova, biomarkera povezanog s Alzheimerovom bolešću. Prvi su imali 31 %, a drugi 41 % veći rizik. Također, bivši alkoholizam povezan je sa smanjenom masom mozga u odnosu na tjelesnu masu te s lošijim kognitivnim sposobnostima, što nije utvrđeno kod osoba koje su umjereno ili prekomjerno konzumirale alkohol bez povijesti ovisnosti.
Autori su također otkrili da su osobe koje su prekomjerno konzumirale alkohol u prosjeku umrle čak 13 godina ranije od onih koje nikada nisu pile, piše Avaz.ba.
Otkrili smo da je prekomjerna konzumacija alkohola izravno povezana sa znakovima oštećenja mozga, a to može uzrokovati dugoročne posljedice za zdravlje mozga, uključujući sposobnosti pamćenja i razmišljanja. Razumijevanje tih posljedica ključno je za podizanje svijesti javnosti, ali i za nastavak provođenja preventivnih mjera kojima bi se smanjila stopa alkoholizma, istaknuo je dr. Justo.
Napomenuo je i neka ograničenja studije, uključujući činjenicu da sudionici nisu analizirani za života te da nisu bile dostupne informacije o duljini razdoblja njihove konzumacije alkohola ni o njihovim kognitivnim sposobnostima.
(www.jabuka.tv)
I kladionice oštećuju mozak, obično ovo dvoje ide u kombinaciji, nažalost.
Šta dovodi do alkoholizma, vecina ne počinje tek tako piti. Alkoholom se obicno pokusava zaboraviti i potisnuti probleme, sto kratkorocno moze funkcionirati, dugorocno izaziva dodatni problem ovisnosti o alkoholu.