U čemu je zapravo problem s Južnom plinskom interkonekcijom?

Prijedlog zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji usvojen je prošloga tjedna nakon višesatne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH.

Tema je to koja već danima zauzima središnje mjesto u političkim i javnim raspravama u Bosni i Hercegovini.

Riječ je o strateški važnom projektu koji se odnosi na povezivanje plinske mreže Bosne i Hercegovine s Hrvatskom. Ovaj projekt ima značajnu ulogu u diverzifikaciji izvora plina za BiH, smanjenju ovisnosti o opskrbi plinom iz Rusije, te u poboljšanju energetske sigurnosti regije, a da bi stupio na snagu, Prijedlog zakona o plinovodu “Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska” treba proći Dom naroda.

Evo tko je od zastupnika glasovao za Zakon o Južnoj interkonekciji

A u čemu je zapravo problem s Južnom plinskom interkonekcijom i što je uzrokovalo prijepore, za portal Jabuka.tv objašnjava politolog Branimir Galić.

Južna interkonekcija plinskih transportnih sustava Hrvatske i Bosne i Hercegovine na pravcu Zagvozd – Imotski – Posušje – Tomislavgrad – Zenica s odvojkom za Mostar ima stratešku važnost za sigurnost opskrbe Bosne i Hercegovine, budući da ona trenutačno ovisi o samo jednom ulazu u plinski transportni sustav, i to iz Srbije, preko Republike Srpske. Projekt osigurava diverzifikaciju pravaca i izvora opskrbe preko LNG terminala na otoku Krku.

Hrvatske dionice južne interkonekcije uključuju dionicu Dugopolje – Zagvozd ukupne duljine 52 km i dionicu Zagvozd – Imotski – granica Hrvatske i Bosne i Hercegovine ukupne duljine 22 km, dok s bosanskohercegovačke strane ukupna duljina trase iznosi 169 km. Predviđeni kapacitet interkonekcije je do 1,5 mlrd m3 godišnje.

Pritisak američkog veleposlanika

Galić u razgovoru za portal Jabuka.tv ističe kako je prevažno da BiH dobije druge pravce opskrbe plinom u kontekstu energetske diverzifikacije i smanjenja ovisnosti o ruskom plinu, ali podsjeća i na nekoliko stvari zbog kojih je po BiH, a posebno za hrvatske općine i županije pogubno da kompanija Bh. gas bude nositelj projekta izgradnje plinovoda Južna plinska interkonekcija.

Nezabilježeno je u demokratskim društvima ono što se prije par dana dogodilo u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH. Odlazeći američki veleposlanik u BiH, Michael Murphy, prvo je u maniri kolonijalnog upravitelja minirao dogovor na Vladi FBiH o usuglašenom prijedlogu Zakona o Južnoj interkonekciji gdje su bošnjački ministri preglasali Hrvate.

Kasnije je na Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, ponovno pod Murphyjevim pritiskom, usvojen Zakon o južnoj interkonekciji bez iti jednog glasa hrvatskih zastupnika, koji je (da paradoks bude veći) predložila nominalno oporbena Stranka demokratske akcije (SDA).

Po tom je zakonu nositelj izgradnje plinovoda posrnula tvrtka Bh. gas u kojoj nisu zastupljeni Hrvati. Plan odlazeće američke administracije bio je preko zaključka o potrebi restrukturiranja i dubinske analize rada Bh. gasa razjediniti hrvatske parlamentarne stranke u čemu se, kako smo vidjeli, nije uspjelo. Iako je zaključak na kraju usvojen, niti jedan hrvatski zastupnik nije glasovao za ovaj Zakon, objašnjava Galić za portal Jabuka.tv.

Krešić: Murphy se ponaša kao ruski veleposlanik

Razvlaštenje općina i županija?

Galić ističe kako je najveći problem ovoga zakona, koji je predložio Klub zastupnika SDA, sadržan u članku 18, stavak 2 koji glasi “U slučaju da su odredbe drugih zakona u suprotnosti s odredbama ovog zakona, primjenjuju se odredbe ovog zakona”.

To znači da se ovdje radi o “lex specialisu”, posebnom zakonu koji ima primat nad drugim, općim zakonima. Ovime se razvlašćuje jedinice lokalne samouprave i županije kroz koje prolazi plinovod, a prema poglavlju VI. ovog zakona, koje se sastoji od članaka 15. i 16., Vlade ŽZH, HNŽ, HBŽ i ŽSB dužne su surađivati s investitorom (Bh. gasom) te mu osigurati svu potrebnu dokumentaciju i institucionalnu potporu, ističe Galić.

Bh. gas napravio štetu od 67 milijuna KM

U cijelom procesu posebno je sporna uloga kompanije Bh gas. Galić ističe kako se radi o kompaniji koja je postala ogledni primjer nesposobnosti, korupcije i katastrofalnog upravljanja javnim sredstvima, što najbolje potvrđuju njihovi projekti i pravni sporovi.

Plinovod Zenica-Travnik, završen još 2013. godine, do danas nije pušten u pogon, iako je u njega uloženo čak 40 milijuna KM. Umjesto da se ovaj infrastrukturni projekt koristi na dobrobit građana, postao je simbol neiskorištenog potencijala i lošeg planiranja. 

Osim toga, BH gas je izgubio arbitražni spor s hrvatskim konzorcijem, što ih je koštalo dodatnih 7,7 milijuna KM, uključujući čak 750.000 KM za troškove arbitraže. Kao da to nije dovoljno, u travnju ove godine donesena je presuda u korist mađarskog transportera FGSZ, prema kojoj Bh gas duguje nevjerojatnih 19,3 milijuna KM s kamatama. 

Ukupni troškovi i gubici koje je BH Gas prouzročio premašuju 67 milijuna KM, dok istovremeno plinovod Zenica-Travnik zahtijeva dodatna ulaganja za sanaciju. Šokantno je da, unatoč ovim ogromnim propustima, odgovornost za ovakvo stanje nije jasno utvrđena, iako je slučaj prijavljen Tužiteljstvu Sarajevske županije, kaže nam Galić, te dodaje da sve navedeno pokazuje da BH gas nije sposoban upravljati ključnim energetskim projektima u BiH.

Milanović: Hrvatima u BiH opet se nameću rješenja koja su protivna njihovoj volji

Miniranje sporazuma Plinacro – EP HZ HB – BH gas

Važno je naglasiti, ističe Galić, da su predstavnici HDZ-a BiH i stranaka „Trojke“ nekoliko mjeseci radili na kompromisnom prijedlogu zakona koji bi trebao biti negdje između toga da nositelj projekta Južna interkonekcija bude poduzeće sa sjedištem u Mostaru te toga da nositelj bude Bh. gas.

Predložen je bio “Joint venture” poslovni model, aranžman u kojem dvije ili više stranaka udružuju svoje resurse i stručnost kako bi ostvarile zajednički poslovni cilj. Prema tom prijedlogu sunositelji projekta bili bi Elektroprivreda HZHB, Bh Gas te Plinacro (hrvatska državna tvrtka odgovorna za upravljanje, razvoj i održavanje transportnog sustava prirodnog plina).

Prema navodima iz medija, od ovog se modela odustalo nakon što se uključila američka administracija u BiH i metodama pritisaka onemogućila dogovore domaćih nositelja vlasti, konkretno u Vladi FBiH, kazao je Galić za portal Jabuka.tv.

Primjer iz Moldavije kao referentna točka 

Ovaj prijedlog urađen je po uzoru na rješenje u Moldaviji koje je posebno obrađeno u studiji “Energetska (ne)ovisnost Bosne i Hercegovine i strateško partnerstvo s Republikom Hrvatskom” koju su zajednički odradili Institut za istraživanje hibridnih sukoba iz Hrvatske te Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) iz Mostara.

Galić objašnjava kako je Moldavija smanjila energetsku ovisnost o Rusiji izgradnjom plinovoda Iași-Ungheni-Chișinău, koji povezuje zemlju s Europskom unijom preko Rumunjske. Projekt je financiran sredstvima Europske unije, Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Europske investicijske banke (EIB), Rumunjske i Vlade Moldavije. Dakle, suradnjom EU, Rumunjske i Moldavije što bi značilo da za EU ne bi bio sporan aranžman između poduzeća Plinacro te Elektroprivrede HZ HB i BH Gasa.

Upravljanje moldavskim plinovodom preuzela je tvrtka VestMoldTransgaz, pod kontrolom rumunjskog Transgaza (75%) i EBRD-a (25%), čime je eliminirana dominacija ruskog Gazproma. Pored toga, Moldavija radi na sinkronizaciji elektroenergetske mreže s europskom i razvoju obnovljivih izvora energije.

Plenković o plinovodu: Nužno uvažiti interese Hrvata u BiH

Murphy i rad protiv američkih interesa

Galić je podsjetio i da je Heritage Foundation, renomirana republikanska organizacija, oštro kritizirala odlazećeg američkog veleposlanika u BiH, Michaela Murphyja, zbog njegovog miješanja u unutarnja pitanja BiH i djelovanja koje, prema njihovim tvrdnjama, šteti američkim interesima na Balkanu. James Carafano, visoki član zaklade, ističe da Murphyjevo zalaganje za zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji omogućava bošnjačkim političkim liderima dominaciju nad strateškom energetskom infrastrukturom.

Takva bi politika, tvrdi Heritage Foundation, mogla učvrstiti rusku energetsku dominaciju u regiji, destabilizirati političku situaciju u BiH i ugroziti američke proizvođače fosilnih goriva. U pozadini ovih poteza vide utjecaj lobističkih skupina povezanih s Bidenovom administracijom, što dodatno otvara pitanja sukoba interesa.

Heritage Foundation poziva na povlačenje američkih diplomata iz ovog procesa i prepuštanje rješavanja pitanja energetske politike novoj administraciji, uz povratak prioriteta američkih geopolitičkih interesa na Balkanu.

Čović o plinovodu: Ne smijemo narušavati daytonske principe

Bez Hrvatske nema Južne interkonekcije

Galić kao ključnu stavku ističe to što bez Republike Hrvatske nema Južne plinske interkonekcije, što se moglo iščitati i iz objava nakon sastanka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića u Zagrebu.

Plenković je na platformi X napisao da zahtjeva da se uvaži interes hrvatskog naroda u projektu Južna interkonekcija.

U tom kontekstu treba promatrati i podvalu odnosno pokušaj podvale  sarajevskih medija koji su plasirali pet dana staru vijest o sastanku hrvatskog ministra gospodarstva Ante Šušnjara i federalnog ministra Vedrana Lakića s ciljem manipulacije javnosti u BiH. Cilj ove medijske taktike je stvoriti lažni dojam da Republika Hrvatska podržava preglasavanje Hrvata u BiH i projekte poput Južne plinske interkonekcije, koji nisu u interesu hrvatskog naroda u BiH. Takav spin opovrgnut je upravo spomenutim sastankom u Zagrebu, kaže Galić.

Plenković kritizirao nametanje Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji

Schmidtovo nametanje i pitanje vitalnog nacionalnog interesa 

Sljedeća instanca spornog i nametnutog Zakona o Južnoj interkonekciji je Dom naroda Parlamenta FBiH.

Ukoliko ponovno dođe do preglasavanja Hrvata u ovom zakonodavnom domu tada se može pokrenuti postupak zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Međutim, iako su neki možda zaboravili, visoki predstavnik Christian Schmidt svojim je amandmanima na Ustav FBiH iz listopada 2022. godine reducirao pitanje vitalnog nacionalnog interesa na pitanja poput identiteta, jezika, kulture i ustavnog uređenja tako da je cijela priča oko ovoga neizvjesna.

Izvjesnije  je da će ovaj zakon proći i u Domu naroda PFBiH. No, s dolaskom nove američke administracije u BiH može se očekivati i rad na nekakvom svojevrsnom kompromisu kako bi se i Hrvatsku pridobilo da odradi svoj dio plinovoda, ističe Galić.

Za kraj, Galić zaključuje da priča oko ovog plinovoda nije ni iz bliza gotova.

BiH će morati dobiti još jedan plinovod, i to ruski. Srbija već radi projekt preko Bugarske kako bi dovela plin u RS što jasno pokazuje da se BiH našla u raljama geopolitičkih igara koje daleko premašuju njenu potrebu za ovim energentom.

Da bi se međudržavni sporazum između BiH i Hrvatske oko ovog projekta Južne interkonekcije proveo, pitaju se i druga tijela vlasti odnosno Vijeće ministara BiH, zaključio je Branimir Galić razgovor za portal Jabuka.tv.

U BiH svi žele Južnu interkonekciju, ali još nema dogovora

(www.jabuka.tv | Ana Sušac)