“Ponovno su na sceni još neumjereniji i tendenciozniji napadi na Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Sada se pokušava okrenuti građane kao porezne obveznike protiv Ustavnog suda, a sve u svrhu predizborne kampanje”, stoji na početku priopćenja ovog bh. tijela sudske vlasti.
U priopćenju se navodi kako “pojedini, dobro plaćeni političari, koje također financiraju građani kao porezni obveznici, sada uz malo istine o naknadama za rad međunarodnih sudaca iznose neistine o obujmu i vrsti tih naknada.”
Pored toga, iznose neistine o obavezi prestanka mandata međunarodnih sudaca. Sve to čine kako bi ponovno dobili glasove građana na predstojećim izborima. Pri tome, za potrebe političkog djelovanja, prilagođavaju i Izvještaj o obavljenoj financijskoj reviziji Ustavnog suda BiH za 2023. godinu. Tako kažu da se Ured za reviziju institucija BiH „prilikom češljanja izvještaja o radu Ustavnog suda BiH za prošlu godinu osvrnu[o] […] i na njihov nerad“.
Ustavni sud, međutim, podsjeća da je Ured za reviziju rekao sljedeće: Zbog prestanka mandata dvojice sudaca koje biraju parlamenti entiteta, nije bilo moguće održavati sjednice Velikog vijeća koje čine domaće suce i koje u pravilu odlučuje u najvećem broju predmeta. Iz tog razloga, predmeti su se rješavali na plenarnim sjednicama na kojima pored domaćih sudjeluju i međunarodne suci.
Takav način rada je, prema Godišnjem statističkom izvještaju o radu Ustavnog suda BiH za 2023. godinu, u velikoj mjeri utjecao na rad Ustavnog suda u pogledu dinamike donošenja odluka, što je dovelo do znatnog pada u broju riješenih predmeta u odnosu na ranije razdoblje (u 2022. godini je riješeno 4.151, a u 2023. godini 1.510 predmeta).
Iz Suda poručuju kako je navedeni dio revizorskog izvještaja ukazao ustvari na uzroke pada broja riješenih predmeta i razlog za to prepoznao u činjenici da parlamenti entiteta nisu izabrali nedostajuće suce u Ustavni sud.
Dakle, to što parlamenti entiteta nisu izabrali domaće suce– iako je ustavna obaveza entiteta da blagovremeno izvrše izbor sudaca – osnovni je i jedini uzrok pada broja riješenih apelacija. Ustavni sud to ne krije i uporno ističe da je zbog neizbora nedostajućih sudaca u stanju riješiti tek jednu trećinu od broja pristiglih apelacija.
Naime, građani vjeruju u pravdu Ustavnog suda, pa svakodnevno podnose apelacije. Od početka ove godine podneseno je 3.938 apelacija, a samo u srpnju njih 560. Inače, do sada je pravdu pred Ustavnim sudom svojim apelacijama zatražilo 100.289 građana i Ustavni sud je odlučio o 90.300 apelacija.
Preostalih 10.000 građana, kao i sam Ustavni sud, čekaju na milost entitetskih parlamenata da izaberu nedostajuće suce. U međuvremenu, Ustavni sud čini sve što je u njegovoj moći kako bi riješio što je moguće veći broj apelacija te je do danas u 2024. godini riješio 1.985 predmeta. To je malo više od jedne trećine od podnesenih apelacija u ovoj godini, što govori o nadljudskim naporima Ustavnog suda da, boreći se s vjetrenjačama sam, ostvari svoju ulogu i bude u službi građana, navodi se.
Stoga bi, prema mišljenju Ustavnog suda, za građane bilo daleko korisnije da im kao poreznim obveznicima političari koji se na takav način bave Ustavnim sudom kažu kolike plaće i naknade imaju oni kao domaći političari i koje zakone i koristi su donijeli tim istim poreznim obveznicima u protekle dvije godine od kada im traje sadašnji mandat.
(www.jabuka.tv)
tako je to u jednoj umjetnoj tvorevini zvanoj BiH i s jednom izmisljenom nacijom
Ustavni Sud je na zalost politicki sud. Jer sudije ustavnog suda bira politika. Sada imamo dva ustavna sudca koje je SDA postavila i jednog HDZ i strana tri cini mi se sudca ili dva koje opet visoka politika postavlja. Iz RS isto politika bira dva.
Sve je to igra
Pa da političari sjede skupa i žderu a jadni narod zavađaju jedne protiv drugih eeeee