Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kao politička, kulturna, ekonomska i teritorijalna organizacija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini utemeljena je 18. studenog 1991. godine.
Osnovana je od strane političkog vrha Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao odgovor srpskoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu i Hrvate u toj zemlji. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna 28. kolovoza 1993. prerasta u Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu, kao hrvatsku upravnu jedinicu u sklopu Bosne i Hercegovine.
Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao politička i teritorijalna cjelina je ukinuta potpisivanjem Washingtonskog sporazuma 18. ožujka 1994. godine, točnije unesena je Federaciju BiH, zajedno s teritorijem kojega su u ratu kontrolirali Bošnjaci. Hrvatska zajednica, a poslije Hrvatska Republika Herceg Bosna nikada nije donijela ustav o raskidu odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Nije donijela čak ni svoj statut, a u svim je aspektima poštivala suverenitet BiH.
Mate Boban: Mi jednostavno ne tražimo nikakvu etničku podjelu Bosne i Hercegovine. Mi hoćemo Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu u postojećim granicama, a unutar hrvatski narod da ima pravo na sebe u kulturnom, gospodarskom, političkom i svakom drugom smislu da bude narod sa svim onim uresima suverenosti koju svaki narod ima.
Kada je proglašena Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, u njezin sastav su ušli dijelovi dvije zemljopisne i povijesne cjeline: Bosne i Hercegovine, od kojih je sastavljena država Bosna i Hercegovina.
Prvo vodstvo Hrvatske zajednice Herceg Bosne s dana osnutka 18. studenog 1991.
Drukčije gledano, u sastav Hrvatske zajednice Herceg-Bosne tada su ušle sljedeće mikroregije i dijelovi mikroregija Bosne i Hercegovine: Bosanska Posavina, Zapadna Hercegovina, dijelovi Istočne Hercegovine (Stolac i Ravno), dijelovi Završja (Livno, Tomislavgrad i Kupres), Srednja Bosna, dijelovi Bosanske Krajine (Kotor-Varoš i dijelovi općine Skender-Vakuf – današnja općina Dobretići) i dijelovi sjeverne Bosne (Žepče, dijelovi općine Tešanj – današnja općina Usora, Vareš i dijelovi općine Kakanj).
Dan Županije Zapadnohercegovačke
Županija Zapadnohercegovačka utemeljena je 12. lipnja 1996. godine te ju čine Grad Široki Brijeg (sjedište), Grad Ljubuški i općine Grude i Posušje, a za svoj dan odabrala je 18. studenog.
Županija prostorno zauzima 1.362.2 km2 . Kroz ŽZH protječu tri rijeke: Lištica, Trebižat i Ričina, a krasi ju i Blidinjsko jezero. Najviši planinski vrh je Pločno na Čvrsnici (2.228 m/nv).
Dan Županije će ove godine biti svečano obilježen u Grudama i Posušju, u istina, nešto drugačijim okolnostima zbog pandemije koronavirusa nego prethodnih godina.
Program obilježavanja započinje polaganjem vijenaca na grobu Mate Bobana u u Gorici u Grudama u 10 sati. Potom polaganjem vijenaca u Posušju na Trgu Hrvatskih branitelja u 11 sati te svečanom sjednicom Skupštine ŽZH u salonu “Viktorija” u Posušju u 11:30 sati.
Dan Općine Grude
Dan Općine Grude već je obilježen u utorak 17. studenog, polaganjem vijenca i paljenjem svijeća ispred središnjeg spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Parku hrvatskih velikana Izaslanstvo ispred općine Grude predvodili su načelnik Ljubo Grizelj i predsjednik Općinskog vijeća Draženko Vranješ.
Ove godine umjesto svečane sjednice Općinskog vijeća upriličen je svečani prijem za vijećnike.
Nastavak programa obilježavanja je u srijedu u Gorici u Grudama na grobu Mate Bobana.
Polaganje vijenaca u Parku hrvatskih velikana u Grudama
Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Općini, koja se prostire na 218 četvornih kilometara, živi 17.308 stanovnika čime su Grude najmanja općina u Županiji Zapadnohercegovačkoj.
Hrvati se na ovaj datum također sjećaju pada i stradanja hrvatskog grada heroja Vukovara, te zločina u Škabrnji.
(www.jabuka.tv)
Čestitam gruđanima!
🙏💕💓