Božić je blagdan koji je mnogima omiljen, a došašće i advent mnogima su i najljepši dio godine.
Iako zasigurno mislite da o Božiću znate sve, možda ipak i nije tako.
1. Božić se nije uvijek slavio 25. prosinca
Zapravo, nije se uopće slavio do 3. stoljeća. Dakako, u samoj Bibliji, u dijelu koji govori o rođenju Isusa, nema ni spomena o prosincu, a mnogi povjesničari vjeruju da je Isus, zbog kojeg se i slavi Božić, zapravo rođen u proljeće. No ono što se događalo u prosincu bile su Saturnalije, drevni rimski festival održavan u čast boga Saturna.
Na tim su se festivalima održavale gozbe, razmjenjivali pokloni i prinosile žrtve u obliku životinja bogu Saturnu kako bi iduća godina bila plodna i uspješna. Danas se smatra kako se Božić slavi 25. prosinca upravo kako bi se jednako tako važan blagdan davanja i primanja uskladio s nekadašnjim Saturnalijama, piše Večernji list.
2. Tradicija slavljenja Božića izvorno je poganska
Povezana je sa zimskim solsticijem i stara je tisućama godina, baš kao i brojni drugi običaji kojima se ovaj blagdan danas obilježava. U ranim danima kršćanstvo se uglavnom širilo po gradovima dok su se poganska vjerovanja i tradicije zadržali u ruralnim krajevima.
Riječ pogan zapravo i potječe od latinskog termina paganus koji se može prevesti kao polje, selo, seljak i sl. Kršćani su zazirali od pogana, ali su bili poprilično fascinirani njihovim svetkovinama i ritualima.
3. Božićno drvce njemački je izum iz 17. stoljeća
Ono također vuče korijene iz poganske prakse ukrašavanja kuće zelenilom u prosincu.Smatra se da su Germani inspiraciju pronašli u antičkim vjerovanjima. Zimzeleno drvo u njihovu je svijetu simboliziralo plodnost, a grane su kitili svijećama kako bi si osigurali dobar urod i odbili zle sile.
Njemački princ Albert predstavio je tradiciju kićenja drvca svojoj supruzi, engleskoj kraljici Viktoriji i tada se tradicija počela širiti svijetom. Ujedno je kraljica Viktorija bila i ona koja je poslala prvu službenu božićnu čestitku nekog dužnosnika svome narodu.
4. U našim se krajevima prije umjesto božićnog drvca unosio badnjak
To je drvo prema kojem je taj dan i dobio ime. Uz taj su dan vezani mnogi folklorni običaji poput pjesama, unošenja slame u kuću, posta, stavljanja repe i novčanika ispod stolnjaka za plodnu novu godinu i brojnih drugih.
5. Ukrasi crvene i zlatne boje na boru nisu slučajni
Naime, kako se smatra, sve su te boje vezane za iskonsko značenje Božića.
Crvena simbolizira Isusa i njegovu kasniju žrtvu, zelena život, a zlatna svjetlost i obilje.
6. Djed Mraz ili Djed Božićnjak nastao je iz ideje o svetom Nikoli:
Prema legendi, sveti Nikola iz mjesta Pataara, što je današnje područje Turske, bio je biskup, danas zaštitnik djece i žena koji je sva svoja zemaljska dobra odlučio podijeliti onima koji nemaju ništa. Tijekom prosinca darivao ih je sitnicama poput voća. Smatra se da je on umro 6. prosinca 343. godine, a s godinama se priča o njegovim djelima proširila čitavim svijetom.
Upravo je taj svetac imao važnu ulogu u Nizozemskoj u vrijeme reformacije. Kako pak njegovo ime na nizozemskom glasi Sinter Klass, s vremenom je postao Santa Claus u engleskom govornom području, što se danas prevodi kao Djed Božićnjak.
7. Zabrana lika Djeda Božićnjaka
Austrijske i njemačke vlasti zabranile su lik Djeda Božićnjaka tvrdeći da je on proizvod Coca-Cole i da odvlači ljude od pravog značenja praznika.
Inicijativa za ovu kampanju krenula je iz Beča gdje darove tradicionalno donosi sveti Nikola.
8. Običaj pečenja kolača
Češkom kralju Vjenceslavu (Vaclavu) može se zahvaliti lijep običaj pečenja raznih kolača i darivanja siromašnima i nemoćnima.
Priča kaže kako je Vaclav s prozora svoje kraljevske palače vidio promrzla siromaha koji je na ulici tražio nešto za ogrjev, napunio košaru hranom i odnio mu. Također je priredio božićnu gozbu za svoje najsiromašnije podanike. Bilo je to u 10. stoljeću.
9. Izum božićnih čestitki
Grof Nikola Monte Mellini napisao je godine 1709. nekoliko stihova i rečenica s lijepim željama za Božić te poslao svojim prijateljima i rodbini, stoga se smatra izumiteljem božićnih čestitki.
Iako je zamisao bila lijepo prihvaćena, slanje čestitki za Božić proširilo se tek u 19. stoljeću kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s prigodnim crtežima.
10. Pjesma ”Tiha noć”
Pjesmu ”Tiha noć”, izvorno ”Stille nacht”, napisao je župnik austrijskog gradića Oberndorfa Joseph Mohr, a uglazbio učitelj Franz Gruber nakon što su se 1818. pokvarile orgulje župne crkve.
(www.jabuka.tv)
Badnjal se nije unosio ‘prije’ nego se umosi i danas. Koliko muskih glava u kuci toliko i cjepanica velikih da gore do polnocke..