Zašto su fondacije sjajan način da se zajednica dugoročno promijeni na bolje – Jabuka.tv

Zašto su fondacije sjajan način da se zajednica dugoročno promijeni na bolje

Nedavno je kod nas pokrenut natječaj za program ”Fondacija našeg kraja – Zajednica se pita!”, koji će biti otvoren do 29. siječnja 2021.

Ideja ovog natječaja, u organizaciji Trag fondacije i uz podršku fondacije Porticus, je da se lokalne zajednice osnaže kroz osnivanje fondacija. O tome zašto su baš fondacije sjajan način da se jedna zajednica dugoročno promijeni na bolje, kao i o detaljnijem tijeku programa pričamo s Marijom Mitrović i Vjekoslavom Vukovićem iz Trag fondacije.

Za početak, što su to lokalne fondacije?

Marija: Vjerojatno je najjasnije ako razložimo taj pojam. Fondacija spaja ljude koji imaju ideje s onima koji imaju sredstva da ih provedu u djelo. A lokalna fondacija čini isto to – samo na lokalu, u jednom gradu, općini, županiji ili regiji. S njom su, dakle, i sredstva i ciljevi lokalni. Ona uključuje građane u postavljanje svojih programskih prioriteta, podržava inicijative sugrađana za rješavanje lokalnih pitanja, a novac za tu podršku pribavlja upravo od pojedinaca i poduzeća u istoj toj zajednici. Otud i glavni moto programa – Zajednica se pita.

Je li to nov način udruživanja i po čemu se razlikuje od drugih građanskih udruga?

Vjekoslav: Nije nov, a ni rijedak. Zapravo, danas postoji preko 2.000 lokalnih fondacija širom svijeta. Osim u zakonu i pojedinostima kao što su upravni odbori od kojih se očekuje aktivno uključivanje u razvoj fondacije, razlika je u tome što udruge samostalno provode svoje inicijative, dok su fondacije primarno donatori i realizaciju tih inicijativa podržavaju i materijalnim i nematerijalnim resursima. Ta naizgled mala razlika – postojanje fonda – omogućuje fondaciji da zauzme stratešku, dugoročniju ulogu u zajednici. S druge strane, činjenica da se fond puni upravo sredstvima iz zajednice govori nam da fondacija mora biti u stalnom dijalogu sa svojim sugrađanima, osluškivati probleme i ideje. Baš zbog te dinamike, lokalne fondacije su se pokazale kao ključni pokretač promjena u zajednici, jer mobiliziraju, inspiriraju i osnažuju građane da sami poboljšaju svoje neposredno okruženje.

Vjekoslav Vuković (Foto: Tijana Janković Jevrić)

Ima li primjera uspješnih lokalnih fondacija u regiji?

Marija: U Bosni i Hercegovini trenutno djeluju lokalne fondacije u Tuzli i Gradačcu. Fondacija tuzlanske zajednice je, recimo, bila vrlo aktivna oko prikupljanja neophodne opreme za medicinske radnike, sredstava za online školovanje socijalno ugroženih učenika i drugih potrepština za obitelji koje su se našle na rubu egzistencije s početkom pandemije. U Srbiji ima nekoliko vrlo ustrajnih, a upravo je ovaj program 2020. iznjedrio još četiri koje će se razvijati u sljedećem razdoblju. Da zaključim – ima ih i imat će ih, nadamo se, sve više. Otud i ovaj program ”Fondacija našeg kraja”.

Kako program ”Fondacija našeg kraja” funkcionira? Koji je prvi korak?

Vjekoslav: Prvi korak je udruživanje. Dakle, okupite još dvoje ili više ljudi koji žive u istoj zajednici u kojoj i vi i s kojima ćete zajedno raditi na osnivanju lokalne fondacije. Prijavite se za natječaj tako što ćete popuniti formular i u veljači se možda nađete na listi neformalnih skupina koje će dalje sudjelovati u programu.

Ali program se ne završava pobjedom, već tad zapravo počinje, zar ne?

Marija: Tako je. Pobjednici u prvih 12 do 18 mjeseci prolaze razdoblje inkubacije koji prethodi osnivanju lokalne fondacije. Uz našu mentorsku podršku, imaju zadatak da u svojoj zajednici prikupe novac za rad svoje fondacije u ukupnom iznosu od 15.000 eura. Da bi im olakšali posao, sve neformalne skupine  će od nas dobiti 3.000 EUR za provođenje svojih kampanja, a ova prikupljanja smo zamislili etapno, tako da će Trag fondacija udvostručiti svakih 3.000 EUR koje prikupe, kako bi što prije mogli početi s pružanjem podrške inicijativama u svojoj zajednici. Ova postavka programa je važna iz više razloga.

Marija Mitrović i Vjekoslav Vuković (Foto: Tijana Janković Jevrić)

Naime, prikupljanjem novca skupina će ne samo uvježbati sposobnost prikupljanja sredstava, već će moći da testira jesu li njihove ideje važne i njihovim sugrađanima i jesu li ljudi u zajednici spremni podržati ih, čime će napraviti dobar temelj za dugoročno održivu i neovisnu lokalnu fondaciju koja može otvoreno i fleksibilno podržavati lokalne inicijative i tako doprinijeti svom okruženju. Razdoblje inkubacije će im dodatno pomoći da izgrade svoj tim i razrade planove za razvoj fondacije kako bi u proces službene registracije fondacije krenuli spremni za novu fazu razvoja i implementaciju tih planova i ideja.

Postoje li neke oprobane tehnike da se prikupi taj novac?

Marija: Postoje brojni načini koji se mogu realizirati u skladu s trenutnom epidemiološkom situacijom: kroz prikupljanje sredstava od prijatelja, poznanika i drugih pojedinaca koji će podržati ideju razvoja zajednice, kontaktiranje lokalnih poduzeća, pozive na društvenim mrežama a, kada za to bude vrijeme, i organizaciju događaja za prikupljanje sredstava… Recimo, Lokalna fondacija grada Temišvara je prvi novac prikupila tako što se udružila s organizatorima lokalnog sportskog maratona. Lokalci su mogli slati inicijative za poboljšanje života u Temišvaru, a kroz prodaju trkačkih brojeva, sponzorstva lokalnih poduzeća i donacije građana prikupili su više od 10.000 EUR. Organizatori maratona su to duplirali, i kroz taj fond je kasnije podržano čak devet prijavljenih inicijativa.

A koje su to lokalne inicijative koje jedna fondacija može podržati?

Vjekoslav: Svaka fondacija je priča za sebe, zato što se potrebe razlikuju od mjesta do mjesta. Ona može financirati kulturne, sportske, obrazovne sadržaje, inicijative okrenute poboljšanju infrastrukture ili životne sredine, revitalizaciju javnih prostora, građanski aktivizam ili nešto drugo što iskrsne u dijalogu sa sugrađanima. Jedan od nama najdražih primjera je projekt kojim je lokalna fondacija podržala nabavku dvije perilice rublja za gradsko naselje izgrađeno 1960-ih, u kom stanari nisu imali potrebnu kvadraturu i infrastrukturu za perilice rublja u svojim domovima.

Nabavljena perilica rublja je postavljena u pomoćni objekt u centru naselja, a uskoro je ono postalo mjesto ne samo pranja i slaganja rublja, već okupljanja lokalnog stanovništva. Malo po malo, u prostoru su se našle stolice, stolovi i fotelje; ljudi su tu počeli družiti, bave ručnim radom ili zajedno pratiti sportske utakmice. Sada se tu nalazi i mini-teretana i prostorija u kojoj učenici osnovne škole provode neke izvanškolske aktivnosti. Na tom primjeru vidimo koliko jedna mala iskra, takoreći jednostavno rješenje za jedan svakodnevni problem, može prerasti u nešto veće, zbližiti i pokrenuti zajednicu.

Marija Mitrović (Foto: Tijana Janković Jevrić)

Završava li se ovaj program tim inicijativama?

Marija: Ideja nam je da program ne završimo oštrim rezom. Naprotiv, sa svakom skupinom koja uspješno preraste u lokalnu fondaciju, radit ćemo i u godinama koje dolaze, kroz individualno savjetovanje, financijsku podršku, organizaciju nacionalnih i regionalnih događaja i povezivanje s drugim fondacijama i međunarodnim mrežama. Želimo im dati i ovaj prvi vjetar u leđa, ali da nastavimo biti uz njih i u sljedećim borbama.

Ako želite pokrenuti promjene na bolje u svom kraju i vjerujete da udruženi možemo više sami, više o programu saznajte na: lokalnefondacije.ba

Pitanja: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com

*Sponzorirani članak