Upoznajte makedonskog profesora koji obožava Hercegovinu i NK Široki Brijeg

Makedonac Goran Kitevski (33) politički je geograf, koji kao docent predaje na Prirodno-matematičkom fakultetu u Skoplju, odnosno preciznije na Institutu za geografiju, proteklih mjesec dana boravi u Mostaru kroz sveučilišnu razmjenu.

No, posebno je zanimljiv jer voli istraživati i učiti o Hercegovini, a već je deveti put stigao u ove krajeve. Istina, ranije je dolazio kao turist, a sada kao znanstvenik.

Stoga smo iskoristili priliku za napraviti razgovor s ovim vrlo zanimljivim sugovornikom. Dotaknuli smo se političke situacije u Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, ali i toga kako stranci sa zapada gledaju nas i zemlje u okruženju. No, u posljednjem dijelu intervjua, Goran nam je govorio o svojem velikom simpatizerstvu prema NK Široki Brijegu kao i gradu Širokom Brijegu, gdje je stekao dosta prijatelja.

Goran nam je na početku razgovora otkrio kako je došlo do njegovih učestalih dolazaka u Hercegovinu, kao i ovog posljednjeg boravka u Mostaru na razmjeni.

2013. ili 2014. prvi put sam bio u Hercegovini, ali samo u prolazu. 2015. godine bio sam pet-šest dana, a od tada skoro svake godine barem dva puta godišnje znam doći, osim dok nisam mogao zbog epidemioloških prepreka. Kad bih mogao, vjerujem kako bi barem tri puta došao, iako postoje određene geografske prepreke oko prijevoza i udaljenosti, kaže nam Goran u uvodu i dodaje što mu je omogućilo dolazak na razmjenu na Sveučilište u Mostaru.

Kad sam doktorirao i kad sam postao docent, onda sam stekao svoju akademsku slobodu pa sam u petom mjesecu ove godine aplicirao kada je izašao natječaj za razmjenu studenata i profesora na Sveučilištu u Skoplju. Mogli smo birati sveučilišta u srednjoj i jugoistočnoj Europi za razmjenu. Ja se nisam uopće dvoumio, čim sam vidio mogućnost odlaska na Sveučilište u Mostaru odmah sam znao gdje ja želim, ipak, moram priznati kako nisam očekivao da ću dobiti taj grant. Ali išlo je to sve vrlo lako i dobio sam što sam želio te odlučio doći u 10. mjesecu jer mi se činio najprikladniji, početak je akademske godine, dobro je vrijeme, a i tko zna što se može zakomplicirati oko epidemiološke situacije kasnije. Dakle, ja sam preko stipendije ovdje, iskoristio sam priliku da proučim još bolje Hercegovinu, ali kroz znanstveno-stručni način, kazao je Kitevski za portal Jabuka.tv.

“Stranci gledaju s visoka na nas Balkance”

Goran je doktorirao na temu koja se bavi socijalnim, ekonomskim, kulturnim i političkim identitetima Balkana, te uglavnom oko toga kako se oformljavaju u teoriji narodi/nacije nastaju. Stoga smo ga po uzoru na knjigu Marije Todorove “Imaginarni Balkan” upitali je li uistinu to tako u praksi, da nas stranci sa Zapada gledaju kao neka niža, zaostala primitivna bića.

Mislim da stranci općenito gledaju na Balkan kao područje nekog primitivizma, skoro jednako gledaju i na nas Makedonce i na vas Hrvate/Hercegovce. Možda ima nekih razlika u gledištu iz njihove perspektive, ali ipak smo mi Balkanci za sve njih. A isto tako mogu reći da ima površnih gledišta između nas samih. Npr. prosječni Makedonac za BiH ne pravi neku razliku između Bosanaca i Hercegovaca, on misli da je to sve isto. To je katastrofa i velika pogreška i jedna od mojih misija u radu je da to ispravim. Nije isto Bosanac ili Hercegovac, a osim toga tu su tri naroda/nacije. Međutim, koliko god smo mi svi Balkanci, ipak se osjeti neka razlika između svih naroda Balkana. Hrvati, Srbi, Makedonci, Bošnjaci i ostali imaju neke svoje značajne razlike, koje ih čine različitima jedne od drugih, kazao je ovaj mladi profesor.

U BiH nešto ne valja iznutra

Goran se kroz razgovor detaljno osvrnuo kako on gleda na političku situaciju u BiH, a priznao je kako je s politikom u BiH bolje upoznat kad je u Makedoniji, pošto tamo češće prati medije i onda lakše vidi kad je neka kriza ili kad se “zvecka oružjem” kao u posljednje vrijeme.

Kad dođem u BiH, onda nemam televiziju, ne pratim neke medije pa se ne vidi baš sve ono bitno.  Istina, vidi se uživo puno toga što ne valja u ovoj državi, ali nikad se ne vidi ovaj izraženi “populistički faktor” u BiH. Ono što bih istaknuo je da, kad se malo dublje uneseš i analiziraš, može se primjetiti da u posljednjih 10 do 15 godina nema prevelike razlike. Dodik i Srpska stalno prijete otcijepljenjem i stalno traže neku alternativu na istoku, Bošnjaci provode neku svoju tvrdu politiku, a Hrvati opet godinama traže svoja prava. Izražen je taj problem oko izbora Komšića i Izbornog zakona. Zbog toga su zatrovani odnosi između Bošnjaka i Hrvata, a to je još jedno dodatno opterećnje za BiH. Ali recimo kad usporedimo BiH i Makedoniju, mi smo poput one pjesme “Balkan” od Johnyja Štulića i stiha “Uvijek netko oko nas dođe pa nam prijeti”… U BiH od tri konstitutivna naroda nitko nije sretan nakon Daytonskog mirovnog ugovora, a to znači da nešto unutra ne štima. I Makedonija i BiH su države koje opastaju na račun prethodnih ugovora, kod vas je to Dayton, a mi imamo više ugovora (s Grcima, Albancima..).

Stvar je vrlo jednostavna, države ima u onoj mjeri koliko se ti ugovori poštuju.

Međunarodna zajednica je jamac tih ugovora, ali ni ona nije homogeno tijelo. Ipak zapadniji dio MZ-a je na neki način ljepilo na pukotinama tih ugovora, npr. Amerikanci kažu da se nešto mora poštivati i onda je ok, ali što ćemo i mi i vi kada zapadnjaci dignu ruke od nas, odnosno kad opadne interes?  Ali kad bih opisao stanje u BiH s jednom riječju, onda bi to bila riječ “populizam”, poručio je Kitevski za portal Jabuka.tv. 

Politička situacija u Sjevernoj Makedoniji je vrlo složena, a s obzirom da Albanci čine 25 % populacije u ovoj državi i s obzirom da žive na kompaktnom teritoriju u sjeverozapadnom dijelu zemlje blizu granice s Kosovom i Albanijom, Kitevski se osvrnuo i na ideju koja se često zna provlačiti u javnom diskursu, a to je ideja stvaranja “Velike Albanije”.

Na Balkanu uvijek postoje priče oko neke “velike” države, sve neke druge “velike” ideje su prevelike za zapadni faktor da to omogući. Ipak, neka potencijalna “Velika Albanija” nije toliko velika da napravi neki veći disbalans na Balkanu i ona se na neki način oformljuje barem neslužbeno. Makedonija je po ustavu unitarna država, nije federalna, ali po svemu funkcionira kao federalna država. Možda neće službeno zapadni dio Makedonije biti pripojen Kosovu ili Albaniji, ali oni će imati odnose kao da su jedna država. To je jednostavno geografska odrednica protiv koje se ne može uraditi previše toga. Zna se i kod vas i kod nas reći ona floskula “da je ekonomska situacija bolja, onda bi nestali i politički/nacionalni problemi”, ali ja mislim da je to daleko od istine. Jer politički problem ima samo jedno rješenje, a to je političko rješenje. Jednostavno kad je nacionalni identitet ugrožen, tu onda ne može previše novac pomoći. Npr. u Belfastu i Belgiji se živi puno bolje nego i u BiH i u Makedoniji, ali vrlo izražene nacionalne podjele i tamo postoje, osvrnuo se ovaj Makedonac.

Složena politička situacija u Sjevernoj Makedoniji

Otkrio nam je i što se dogodilo u njegovoj zemlji nakon promjene vlasti te preuzimanja vlade od Socijaldemokratskog saveza Makedonije na čelu s bivšim premijerom Zoranom Zaevom.

Zaev je kod nas svojim dolaskom napravio veliki korak prema izgradnji demokracije i puno je toga uradio na izgradnji međuetničkih odnosa, može se reći da je barem donekle izbalansirao odnos između Makedonaca i Albanaca. Predstavio je projekt izgradnje jednog građanskog društva za sve, ali da se sačuvaju identiteti, da se zna tko je Makedonac, a tko Albanac, ali da se opet izgradi neko povjerenje. Sad je velika kriza u Makedoniji na pomolu nakon njegove ostavke, pregovora se o novoj poziciji da se stara stranka (VMRO-DPMNE-Demokratska partija makedonskog nacionalnog jedinstva) vrati na vlast. On je sve investirao u Zapad (EU i NATO) i uradio je sve što je Zapad od njega tražio, ali opet je Makedonija blokirana. To je glavni razlog za njegovo razočarenje i ostavku, a i za drastično umanjen broj glasača za njegovu stranku, kazao je Kitevski i dodao:

Euroskepticizam u Makedoniji je trenutno možda i na najvišoj razini. EU kao koncept ima neki legitimitet na Balkanu. Ali kad pogledamo kako je završio Zaev koji je igrao na tu kartu, preko kompromisa da dobije EU zeleno svijetlo i na kraju nije ništa dobio, onda se postavlja pitanje, zašto bi ostale zemlje Zapadnog Balkana uradile slično? Mislim da nitko više ne bi vjerovao Zapadu, osim ako Zapad u brzo vrijeme ne popravi svoju grešku u pogledu makedonske integracije, mišljenja je ovaj Makedonac.

Kazao je kako je situacija u njegovoj zemlji trenutno “jedan veliki tetar i komedija”, jer skoro svake godine imaju nove izbore. A osim etničke podjele između Makedonaca i Alabanaca, situaciju u zemlji dodatno kompliciraju podjele između samih Makedonaca na dva bloka.

Zaev je primjerice riješio problem s Grčkom oko imena države, ali to je doprinijelo inteziviranju podjela između samih Makedonaca. To su skoro pa pseudonacije među Makedoncima. Jedna je ta koja podržava ugovor s Grcima i vidi Makedoniju i u NATO-u i EU, a druga je ona skupina tzv. “Antičkih Makedonaca” koji ne podržavaju taj ugovor, koji misle kako smo mi osvojili Perziju, došli u Indiju itd.

Između ta dva bloka mržnja je nekad veća nego između Albanaca i Makedonaca.

Za ovu drugu grupu, prva grupa Makedonaca su izdajnici i smatram da Makedonci nikad više neće biti ujedinjeni oko bilo kojeg bitnijeg pitanja, kazao je Kitevski za portal Jabuka.tv.

Podržava formiranje trećeg entiteta, oduševljem gostoprimstvom u Hercegovini

Upitali smo ga i za stav o potencijalnom administrativno-teritorijalnom preuređenju BiH te bi li to doprinijelo stabilnosti zemlje.

Kad me netko u Makedoniji pita oko administrativno-teritorijalnog uređenja u BiH, ja sam uvijek stava da je potreban treći entitet, iako ne znam kako bi se to moglo napraviti, ali fer bi bilo za Hrvate da imaju nešto svoje. Vidi se kako županije s hrvatskom većinom poput Zapadnohercegovačke imaju neku samostalnost, odnosno gdje su Hrvati “svoji na svome” i gdje što manje ovise od drugih, da tu i žive bolje. Stoga, da Hrvati imaju svoj entitet ili neki prošireni veći kanton, mislim da bi to bilo puno bolje za njih, a onda i za BiH kao državu. Hrvati jesu možda malobrojniji u odnosu na druga dva naroda, ali su neizostavljiv dio BiH, jer tu žive oduvijek, istaknuo je Goran.

Goranu je materinski jezik, naravno makedonski, ali služi se jako dobro engleskim, a vrlo dobro poznaje i jezike naroda u susjedstvu, ali zato kada dođe u Zapadnu Hercegovinu uvijek govori hrvatski. Fascinira ga veliko gostoprimstvo ovdašnjih ljudi, koje je nadaleko poznato.

Evo ja kad god dođem u Široki Brijeg, ne mogu platiti pivo, takva jedna gostoljubljivost meni je stvarno neviđena. Ono što mogu primjetiti kod Hercegovaca, vidi se da su veliki radnici, bore se, veliki su individualisti, pozitivno konzervativno-desno orijentirani, veliki vjernici, puno im znači njihov dom, obitelj i općenito su patriotski nastrojeni, a to je velika pozitiva za mene. U Makedoniji to deklarativno postoji, ali nema te razine osjećaja pripadnosti svome. Svi misle da je negdje drugdje bolje i vjerojatno i je, ali ne na način da “mrziš” svoje. To kod Hercegovaca ne mogu primjetiti. Veselim se svakom novom dolasku u Hercegovinu, a sljedeći put planiram doći kada bude novo izdanje Street Food Fest u Širokom Brijegu, najavio je Goran te dodao kako mu je nedavno bilo jako ugodno i na Oktoberfestu u istom gradu.

“NK Široki Brijeg je našao mene”

Poseban dio razgovora ostavili smo oko nevjerojatne Goranove strasti prema nogometu, a posebno prema NK Široki Brijeg. Goran nikad neće za sebe reći da je istinski navijač kluba s Pecare, ali nema sumnje da je veliki simpatizer.

Ima kod nas dosta ljudi koji su posvetili život klubu kao Vardar i ne može netko iz Ohrida tek tako doći i reći “ja sam navijač Vardara”. Zato ja kažem da sam veliki ljubitelj Širokog Brijega. Veliki sam ljubitelj i nogometa, još dok sam išao u školu to je nekako ostalo u meni. U Makedoniji velika većina navija za strane klubove i meni je primjerice Liverpool drag, ali u Hercegovini to nije tako. Jer ovdje vidim da je izražena ta lokalpatriotska veza s klubom iz svoga mjesta, ne zanima ljude toliko ni Inter, Juventus, Manchester i sl. I to jako nedostaje u Makedoniji, ne može Liverpool nikad biti “moj” kao neki makedonski klub iz moga grada.

Kod mene je to zanimljivo što skoro u svakoj državi imam neki omiljeni klub, a u BiH nisam ja našao Široki Brijeg, on je našao mene.

Slušao sam jednom vijesti na radiju 2005. godine i čuo kako je prvak BiH Široki Brijeg. Tada sam prvi put čuo za taj grad i klub i nekako mi je zvučao zanimljivo. Pitao sam starije ljude i nitko nije čuo za njega, znali su za Veleža iz Jugoslavije. I tako kroz godine počeo sam se zanimati za povijest kluba, pratio sam rezultate i kad god me netko pita za koga navijam, ja kažem “Široki Brijeg, naravno”, otkrio je Goran kako je došlo do toga da redovito prati utakmice i rezultate Širokog Brijega.

Kako je pomalo stario i sazrijevao, u skladu s tehnološkim mogućnostima suvremenog doba, trudio se naći neke streamove i pratiti prijenose na televiziji utakmica Širokobriježana. On je na svoje prijatelje prenio sličnu energiju, pa su osnovali i Fan klub navijača Širokog Brijega u Makedoniji (na Facebooku je još uvijek aktivna stranica “NK Široki Brijeg fans Macedonia”). A 2017. godine, on i nekoliko njegovih prijatelja su posjetili stadion Pecara te su primili vrijedne poklone od Fan shopa omiljenog kluba.

Ja kod svojih prijatelja u Makedoniji širim ideju o Širokom Brijegu, kao fantastičnom klubu, hrvatskom i hercegovačkom klubu i da taj klub ima neki poseban duh. Događa se da me neki poznanik na ulici pita o klubu, a ja se rado pohvalim kad pobjeđujemo. Kad god sam u mogućnosti trudim se pogledati neku utakmicu. Kad je ždrijeb u Europi, stalno se nadam da će izvući neki makedonski klub, ali nikako da se to poklopi, a recimo Zrinjski je gostovao u Skoplju dva puta. Ima tako u Makedoniji par stotina ljudi, koji možda nisu navijači Širokog, ali uvijek im je drago kad pobjeđuje i voljeli bi da bude prvi. Ja sam prenio tu neku energiju oko Širokog i pokrenuli smo Fan club i nas oko osam je do sada dolazilo u Široki da vidimo gdje je smješten grad i na kom stadionu klub igra, rekao je Goran.

Podijelio nam je još neke zanimljivosti oko kluba i grada smještenog uz rijeku Lišticu.

Široki je recimo manja općina nego Ohrid u Makedoniji, ali ja kažem svojim Makedoncima:

Pogledajte vozni park u Širokom i Ohridu pa vidite kako se gdje živi.

A da smo samo malo bolje povezani (op. a. Makedonija i Hercegovina), vjerujete kako puno ljudi dolazilo češće u ove krajeve nego bilo gdje drugo. Ja sam kao asistent znao davati seminarske radove studentima na temu grada Širokog Brijega i kluba te oko Hercegovine općenito. Možda oni nisu znali o Širokom i Hercegovini previše, ali to se polako mijenja. Zna se skupiti par nas prijatelja pa gledamo zajedno utakmice, uglavnom neke derbije protiv Zrinjskog i Veleža. A Široki je pobrao još dodatnih simpatija kada je Goce Sedloski bio trener ili kad je igrao Viktor Angelov, kazao je Kitevski za portal Jabuka.tv i rekao kako je tijekom ovog boravka u Mostaru, znao skoknuti i do Širokog Brijega pogledati domaće utakmice omiljenog kluba na Pecari.

Za kraj je rekao i kako ga fascinira kako je Hercegovini izražena ta jedna lokalpatriotska ljubav prema sportskim klubovima, kao i da raste kultura navijanja prema “svome”, a u njegovoj zemlji teško da će to u neko skorije vrijeme biti toliko izraženo.

U Mostaru se može vidjeti kako su Zrinjski i Velež svetinje, u dva različita dijela grada, a stranac osjeti kako neki duh Zrinjskog lebdi nad Mostarom (barem ovim zapadnim dijelom), jer oni su pokrenuli ponovno svoj rad nakon raspada bivše Jugoslavije i kada se nešto oživi i vrati, onda više nema nazad. Kako pišem putopisnu monografiju, koja će biti gotova za nekoliko mjeseci, gdje opisujem kako ja vidim Hercegovinu, posebno ću se osvrnuti i na tu navijačku strast koja ovdje postoji. Recimo u Ohridu ima FK Ohrid, ali nitko ne navija za taj klub, isto tako je i u ostalim gradovima pa nitko se ne zanima za te lokalne klubove. Mnogi u Makedoniji kažu da im je Vardar u srcu, koji je napopularniji klub u državi. Ali ima tu dosta ljudi kojima Vardar služi za lajkove i Facebook, a oni zapravo navijaju za Real, Barcelonu i ostale. NK Široki Brijeg je zato svetinja u svom malom gradu i to se može vidjeti na svakom koraku, zato sam još više sretan što ga i ja na neki način podržavam i pratim, zaključio je ovaj Makedonac u prijateljskom razgovoru za portal Jabuka.tv. 

(www.jabuka.tv/Goran Kutle)