Na Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar u petak se održava 6. znanstveni simpozij s međunarodnim sudjelovanjem “Dojenje, što znamo i što trebamo znati”.
Po riječima predsjednica Organizacijskog odbora Simpozija Olivere Perić, glavne sestre Klinike za ginekologiju i porodništvo SKB-a Mostar, na ovom događaju sudjeluju eminentni predavači i predstavnici udruga koje podupiru, štite i promiču dojenje na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Jedna od tema koja će na Simpoziju biti obrađena su iskustva vezana za protekle dvije pandemijeske godine.
Većina primalja, medicinskih sestara i liječnika u početku pandemije covida-19 imala je površne i nedostatne informacije o laktaciji i dojenju SARS-CoV-2 pozitivnih majki. Majke su često neopravdano odvajane od svoje djece nakon porođaja i većina njih bila je nezadovoljna pruženom skrbi, kako u rodilištima tako i u zajednici, što je u konačnici utjecalo na smanjenje stope dojene djece, kazala je Perić.
Dodala je kako strukovne udruge ukazuju kako nema zapreke dojenju u slučaju kada je majka SARS CoV-2 pozitivna, ukoliko se poštuju sve propisane zaštitne mjere i ako se majka osjeća dobro i namjerava dojiti.
Niska stopa majki koje doje do šestog mjeseca
Na Simpoziju je istaknuto kako je dojenje dobro za zdravlje majki i djece, a Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) smatra kako bi sve bebe trebale biti isključivo dojena od rođenja do šest mjeseci života te da bi dojenje trebalo trajati do druge godine života ili dulje.
Globalni cilj SZO je povećati stopu isključivog dojenja u prvih šest mjeseci života do najmanje 50 posto do 2025. godine. Usprkos tome, Bosna i Hercegovina ima prilično nisku stopu dojenja do šestog mjeseca (19 posto), što je daleko ispod preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.
Predsjednica Hrvatske udruge grupa za potporu dojenja Dinka Barić, magistrica sestrinstva i savjetnica za dojenje, istaknula je kako u Republici Hrvatskoj, prema raspoloživim statistikama, gotovo 99 posto majki nakon poroda krene s dojenjem, ali samo njih 57 posto nastavi dojiti nakon drugog mjeseca.
Bez obzira na sve što činimo u promociji dojenja unazad 30 godina, još uvijek nismo zadovoljni dosegnutim brojkama, jer do godinu dana starosti ostane samo 19 posto majki koje doje svoju djecu, dakle vrlo, vrlo malo. Imamo još puno posla pred nama, kazala je Barić, prenosi Fena.
Sanja Marušić, glavna sestra jedinice za novorođenčad SKB-a Mostar, istaknula je kako će mostarskim medicinskim sestrama iskustva koja će dobiti na današnjem simpoziju biti iznimno dragocjena i korisna u njihovom daljnjem radu na promociji dojenja.
(www.jabuka.tv)
Neke nemaju kad, triba doćerat liniju nakon poroda
Dr bgt ne seri.. žene moraju ići radit, ili otkaz, nije svako uhljeb da 2 god.bude na trudnickom
Pa koga onda doje?
Najveci problem je needukacija. Zene su prepustene onim lokalnim, ustaljenim razmisljanima i pricama starijih zena i baba, koje takodjer nisu znale bolje ni drugacije. Tako se majku od pocetka truje pricama kako joj mlijeko nije kvalitetno, kako je beba gladna cim se rasplace, ili opet mlijeko nije u redu, kako treba dojit svaka 2-3 sata, kako nakon 6, pa cak i nakon 3 mjeseca ne treba vise dojit, mlijeko vise ne valja, ili ga uopce i nema, a nije ni potreba djetetu, treba jest drugu hranu, bilo koja promjena u bebinoj stolici, spavanju, bilo cemu – krivo je majcino mlijeko ili “mozda nemas vise mlijeka”…
Mama sam djeteta od godinu dana, doji jos uvijek kad god zeli, i svako malo se susretnem s pitanjem Jos uvijek doji?? Da ne kazem da sam se s ovim gore navedenim svime susrela vise puta.
Mame koje ne zelite dojiti – i to je u redu, to je vasa odluka.
A vi koje zelite – trazite, ucite, educirajte se, trazite pomoc kod strucnih osoba, a ne kod bilo koga. Dojenje nije toliko lako i jednostavno kako kazu, a onda kad krenes dojit saspu te s pricama koje ne da dojenje pojednostave nego jos vise otezaju.
Mame, dojenje nije samo hrana. Dojenje je i pice, dojenje je blizina. Beba trazi dojit i kad je gladna i kad je zedna, i kad je nesto boli, i kad se boji, kad joj se spava, kad joj je hladno…. osluskujte bebu, dojite na njen zahtjev, taman to bilo 60 puta dnevno.
Svako dobro svima ❤
Sve je dobro receno, ja sam majka troje djece i svi su dojili i iza prve godine, treba osluskivati bebu, smanjiti dozivljaj sto se tice mobitela, drustvenih mreža. noktica, itd. Prije pojave formula svi su odrastali uz dojenje, ne moze mliko nadoci ako beba ne cica, treba znati za skokove u razvoju kad beba trazi vise i cica kako bi nadoslo mlijeko a ne odmah panicariti ako beba malo place i tutnut je nekomu s bocicom kako bi se mama rasteretila
Žalosno, zato one doje nešto drugo..
Žene nemaju nikakvu podršku, ni u rodilištu niti kući, patronažne dolaze ako platiš. Stanje nakon poroda zahtjeva maksimalnu podršku od sviju, a kod nas se žena koja ne uspjeva sve sama nakon poroda ismijava.
Amen…dno dna društva i ljudi smo mi ovdje…bolnice pogotovo