Treba li suzbijati lišajeve na voćkama?

Nakon opadanja lišća na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža se pojava lišajeva. Mnogi se pitaju šteti li to biljkama? Jesu li lišajevi paraziti ili nametnici? Treba li ih na neki način suzbijati?

Ova pitanja vrlo često postavlja veliki broj voćara, čim  primijete lišajeve na svojim voćkama, bojeći se da će možda nauditi voćkama. Odgovor je da se ne treba bojati jer lišajevi nisu opasni.

Što je zapravo lišaj?

Lišajevi se javljaju na gotovo svim voćnim vrstama, osobito šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima, ali i na mnogim ukrasnim biljnim vrstama. Lišaj je vrlo specifična i vrlo zanimljiva zajednica dvaju organizama (alge i gljive), koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu od kojeg oba organizma imaju zajedničku korist.

Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modro zelene alge, a od gljiva najčešće gljive mješinarke, čija se plodna tijela (apoteciji) vrlo lako uočavaju unutar tijela lišaja. Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hranjiva, pa se tako nadopunjuju.

Lišajevi nisu nametnici ili paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini.

Evernia prunastri – lišaj koji se često na šljivi pojavljuje

Žive samo na površini biljnih organa, pa ih ne ubrajamo u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjiva, što znači da ne ulaze u biljno staničje kao paraziti. Međutim, njihova pojava, unatoč tomu što nisu paraziti, posredno može štetiti biljkama jer mogu smanjivati životni potencijal biljke ili tzv. vigor, ali i biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika.

Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako počnu rasti na mladima, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih čimbenika nepovoljne sredine.

Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u slučaju da se ne uradi uobičajena zaštita fungicidima. Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi stoga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovitom zaštitom fungicidima.
Mogli bismo reći da je njihova pojava na voćkama najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Nikada ne rastu ondje gdje je zrak onečišćen i gdje postoji rezidua ili ima ostataka toksičnih tvari. Neki lišajevi izrazito su dekorativni, pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima.

Xanthoria parietina – vrsta lišaja koju često nalazimo na orahu

Čime ih suzbijati?

Na njih dobro djeluju svi bakreni fungicidi, pa se stoga kasnim zimskim prskanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovito provode u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Lišajevi koji se nalaze na deblu voćaka mogu se uspješno riješiti primjenom pripravka Cuprablau Z.

Sve dodatne informacije vezane za lišajeve koji se javljaju na voćkama i mogućnosti njihova suzbijanje doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj 063/700-700.

Sjemenanini agrocentri vrše upis i prodaju 18 tjednih visokokvalitetnih koka nesilica, koje su kroz proizvodni ciklus bile pod stalnim veterinarskim nadzorom te je uredno provedena sva potrebna vakcinacija. Više informacija pozivom na 063/700-700.